Prijedlogom zakona o obnovi Zagreba i okolice od posljedica potresa predviđeno je osnivanje Fonda za obnovu koji će obavljati stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provedbe obnove, kao i osnivanje Vladinog Stručnog savjeta za obnovu.
Pročitajte i ovo
Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije obavljat će stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje programa mjera obnove, a osim toga bit će zadužen i za prikupljanje sredstava.
Iz redova stručnjaka Vlada će, pak, osnovati Stručni savjet za obnovu koji će imati predsjednika i dva zamjenika predsjednika te 15 članova i 15 zamjenika, a obavljat će savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi zakona koji je 15. Vlada RH u petak, s prve svoje sjednice, poslala u redovitu saborsku proceduru.
"Fond će biti glavno operativno tijelo, a osnovat će se i Stručni savjet koji će nadzirati i pratiti i rad Fonda i bit će savjetodvano i stručno tijelo Vlade, formirano njezinom odlukom", rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat nakon sjednice, istaknuvši kako će o svima aktivnostima te troškovima obnove javnost biti transparentno informirana.
Informirat će javnost o troškovima
Uz osnivanje Fonda i Savjeta, predloženim zakonom uređeno je, naime, pitanje transparentnog informiranja javnosti o aktivnostima i troškovima obnove, kao i pokretanja utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji i naknada štete zbog nesavjesne gradnje.
Predloženim zakonom predviđeno je i donošenje Programa mjera i aktivnosti obnove, njihov sadržaj i izrada, a uređena su i pitanja načina obnavljanja oštećenih zgrada te pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara te način obnavljanja oštećenih zgrada koje se nalaze u Povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba.
Također, uređeno je i pitanje isplate novčane pomoći za obnovu obiteljskih kuća ili zgrada, isplate novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, provedba obnove zgrada, uklanjanja i gradnje zgrada, izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća, stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj osoba pogođenih potresom, novčana pomoć za privremenu zaštitu zgrade te tehničko-financijska kontrola projekata.
Prema prijedlogu zakona, 60 posto troškova rekonstrukcijske obnove stambenih zgrada financirat će Vlada, 20 posto lokalne jedinice, 20 posto vlasnici zgrada, a odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, njihovom uklanjanju te građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavit će se na temelju javnog poziva.
Jedan od kriterija, radi zaštite građana i državnog proračuna, bit će određivanje najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru izvođača.
Vrijedi i retroaktivno
Prema prijedlogu zakona, vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za radove i prije donošenja samog Zakona, i to za troškove koje je imao odnosno koje ima za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, za popravak ili zamjenu dimnjaka, za popravak ili zamjenu zabatnog zida i popravak dizala.
Izvore sredstava i iznos novčane pomoći za opravdane troškove koje je imao vlasnik oštećene zgrade na pisani zahtjev upravitelja ili predstavnika suvlasnika zgrade, odnosno na zahtjev vlasnika obiteljske kuće određuje Vlada odlukom.
Za prostor Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, prema prijedlogu zakona, bit će izrađen Program cjelovite obnove koji će izraditi Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.
Oštećene zgrade javne namjene, zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te poslovni prostori u drugim vrstama zgrada, a koji su namijenjeni obavljanju prosvjetne ili zdravstvene djelatnosti, obnavljat će se cjelovitom obnovom.
Procijenjena šteta od potresa koji je u nedjelju, 22. ožujka, u 6:24 sati pogodio Zagreb i okolicu je 11,5 milijardi eura, a broj oštećenih zgrada je 25.000.
"Razmjeri potresa su veliki, deset sekundi potresa donijet će bez ikakvih dilema 10 godina posla", rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici prilikom predstavljanja zakona.
Potres je bio magnitude 5.5 prema Richteru, s epicentrom 7 kilometara sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu, na dubini od 10 kilometara. Ozlijeđeno je ukupno 27 ljudi, dok je jedna osoba umrla od zadobivenih ozljeda.
Od 22. ožujka do 14. travnja, u razdoblju od 24 dana, seizmografi su zabilježili oko 1000 potresa, od toga 145 potresa magnitude iznad 1,3 po Richteru, te još oko 850 potresa magnituda manjih od 1,3.
