'Nuklearna kriza je lokalna, a ne globalna'

Prof.dr.sc. Zdenko Šimić i prof.dr.sc. Davor Grgić iz Hrvatskog nuklearnog društva sastavili su priopćenje za javnost, u kojem su detaljno pojasnili, što je dosad poznato o japanskoj nuklearnoj krizi, njezinim uzrocima te eventualnim mogućim posljedicama.

Pročitajte i ovo Šteta na reaktorima VIDEO: Nove snimke pokazuju svu strahotu Fukushime Najviši stupanj nuklearne krize Japanska katastrofa izjednačena s Černobilom

'Mnogi detalji o tome što se dogodilo i dalje događa u ovim reaktorima su nepoznati i kvalitetna tehničko znanstvena analiza i sud nisu još mogući. Međutim, službeno je do sada ovo bila manja nesreća (u smislu predvidljivog oštećenja jezgre ali ne i ukupno oslobođene radioaktivnosti na lokaciji) od one koja se dogodila 1979. u Americi (elektrana Otok tri milje) gdje nakon topljenja trećine jezgre reaktora i malog ispuštanja radioaktivnosti u okoliš nije bilo zdravstvenih problema za stanovništva. Najnovija događanja imaju trend da ovo preraste u nesreću goru od one u SAD, ali ni u najgorem scenariju ovo ne bi trebalo slično nesreći u Černobilju', stoji u priopćenju.

>> Eksplodirali reaktori broj 2 i 4, evakuirani radnici

>> Tokio u panici: Svi bježe, radijacija oko Fukushime raste

'Očekuje se da će kretanje radioaktivnog materijala koji je ispušten, prema prognozi Svjetske meteorološke organizacije, biti usmjereno sjevero-istočno, prema Pacifiku. Dana 18. ožujka taj materijal mogao bi se naći na južnim aljaškim otocima', navodi u svojem priopćenju Državni zavod za radijsku i nuklearnu sigurnostm koji se isto tako oglasio po pitanju japanske nuklearne krize.

NE Krško sigurnije od Fukushime

'Činjenica je da trenutno stanje ugroženih reaktora predstavlja stanovitu opasnost za stanovništvo u neposrednoj okolini, ali to ni u kom slučaju nije opasnost za ostatak svijeta. To je tako stoga jer ispuštena relativno velika količina radioaktivnosti, ali ona ima ograničen potencijal za širenje', navodi se u priopćenju.

'Temeljem službeno zaprimljenih podataka, DZRNS procjenjuje da na području RH ne treba očekivati takav utjecaj radioaktivnosti iz ugroženih japanskih elektrana, koji bi zahtijevao mjere zaštite stanovništva', stoji u njihovom priopćenju za javnost.

HND je napravio i analizu rada u slučaju eventualnog scenarija katastrofe u nama vrlo bliskoj NE Krško. Iznimnu sigurnost nuklearne elektrane Krško određuje činjenica da se radi o ponešto drugačijem i novijem dizajnu, ističu u HND-u. NE Krško je napravljena tako da sigurno izdrži maksimalni potres koji se može pojaviti na lokaciji u vrlo rijetkom slučaju (frekvencija povrata 1 u 10000 godina). Za razliku od reaktora u Japanu Krško ima primarni i sekundarni rashladni krug i daleko veću zaštitnu zgradu koja može izdržati teže uvjete u unutrašnjosti kod bilo kakvih malo vjerojatnih poteškoća, pojašnjava se u priopćenju.

'Tome treba dodati i dobro održavanu opremu i trenirano osoblje koje je u stanju provesti i mjere savladavanja nesreća iznad onih predviđenih projektom elektrane. Neovisno o svemu tome sva će se iskustva iz problema s NE Fukushima pomno analizirati i ustanoviti njihova eventualna relevantnost u našem slučaju. Mada evidentno, valja istaknuti da kod nas nikakav tsunami ne može prijetiti NE Krško niti teorijski, a upravo je tsunami uzrokovao većinu problema u Japanu', zaključak je priopćenja.