'Novi zakoni olakšavaju otkrivanje bankarske tajne'

'Došlo je do dosta nerazumijevanja o tome kakve su konzekvence izmijenjenog KZ-a i novog ZKP-a, da je njima ukinuta mogućnost otkrivanja bankarske tajne i oduzimanja nezakonito stečene imovine. To nije istina, promjene su olakšale mogućnost saznavanja relevantnih podataka za postupak, pa i razotkrivanja bankarske tajne', izjavio je Šimonović na konferenciji za novinare.

Pročitajte i ovo Uvodi se novo kazneno djelo Pogledajte koji se zakoni mijenjaju u Hrvatskoj u 2024. godini dostavili popis Vlada reagirala na izjave predsjednika Milanovića: "Ponovno iznosi laži"

Naglasio je da je za otkrivanje bankarske tajne i dalje potrebno ishoditi sudski nalog, ali s tom razlikom da nalog sada umjesto istražnog suda daje sudac istrage, na prijedlog nadležnog državnog odvjetnika.

>> 'U 2009. ulazimo s pročešljanim zatvorskim sustavom'

Novina je i to što se za otkrivanje bankarske tajne traži manje dokaza, ističući da se umjesto instituta 'osnovane sumnje' sada traži 'osnova sumnje', što je, tvrdi, blaži i lakše dokaziv standard.

U prilog tvrdnji da je olakšana mogućnost otkrivanja bankarske tajne Šimonović ističe i drastično povećanje novčane kazne za bankarske i druge institucije koje ne postupe po zahtjevu suca istrage, s dosadašnjih 50 tisuća kuna na pet milijuna kuna.

Novost je i da državni odvjetnik može zatražiti i zamrzavanje cijele imovine za koju se sumnja da je stečena kaznenim djelom, a ne samo one koja je u postupku zaplijenjena.

Upitan očekuje li odustajanje od nekih planiranih projekata i mjera u idućoj godini zbog manjeg proračuna njegova resora, Šimonović je odgovorio kako ne misli da će biti odustajanja.

'Štedit ćemo sigurno, ali odustati od strateških prioriteta nećemo', poručio je.

Šimonović najavio opoziv predsjednika Visokog trgovačkog suda i Trgovačkog suda u Zagrebu

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je danas da će, ne podnesu li ostavke, zbog propusta u upravljanju sudovima danas opozvati predsjednike Visokog trgovačkog suda i zagrebačkog Trgovačkog suda Srđana Šimca i Nevenku Marković.

Šimonović je na konferenciji za novinare rekao kako ne zna koliko će predsjednika sudova opozvati, ali i najavio da će to, nakon što je zaprimio inspekcijski nalaz, danas učiniti za Šimca, Marković te predsjednika Općinskog suda u Belom Manastiru Zlatka Kajtara.

Objasnio je kako je inspekcijski nadzor kod Šimca utvrdio nepostojanje evidencija sudskih predmeta, što podrazumijeva i nepostojanje kvalitetne kontrole vođenja postupaka i spisa, a za Nevenke Marković utvrđeno je da je za sud primila donacije trgovačkih društava koje nisu u skladu sa zakonom, primjerice Zagrebačkog holdinga, Fine, Ine i drugih tvrtki. Kao Kajtarovi propusti navode se neuredno financijsko poslovanje suda, propusti u upravljanju sudom te veći broj zastara.

Ime čelnika Visokog trgovačkog suda Srđana Šimca proteklih dana se vezuje uz aferu oko presude kojom je tvrtka Đuro Đaković dobila više od šest milijuna kuna od MORH-a, a koja je na zahtjev Državnog odvjetništva u reviziji Vrhovni sud poništio. Presuda Visokog trgovačkog suda pobudila je sumnju u korupciju jer ju je Visoki trgovački sud 2006. pravomoćno riješio u rekordno kratkom roku za nekoliko dana i jer je tadašnji direktor tvrtke Đuro Đaković s jednim odvjetničkim društvom potpisao ugovor da će isplatiti 30 posto od dobivenog iznosa ako presuda postane pravomoćna u roku od šest mjeseci.

Šimac je u medijima odbacio sumnje da je postupao nezakonito. Tvrdi da na spornoj presudi nije radio on nego savjetnica Andreja Šuletić kojoj je on bio mentor te da sama odluka nije nezakonita.

Šimonović je izvijestio i da je u petak Ante Perkušić imenovan predsjednikom splitskog Županijskog suda, te da je u tijeku postupak izbora novog predsjednika zagrebačkog Općinskog građanskog suda, nakon što je Ivica Pezelj smijenjen zbog sumnji u zloporabu položaja.

Ministar je na konferenciji za novinare, koju je održao zajedno s predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom, najavio da će status predsjednika sudova ubuduće ovisiti o ispunjenju akcijskih planova za smanjenje broja neriješenih predmeta, čija će se provedba periodično nadzirati svakih šest mjeseci.