No kako se spomenute namirnice često povezuju s ostalim nezdravim navikama poput pušenja ili nedostatne tjelovježbe, znanstvenici kažu kako je potrebno obaviti dodatna istraživanja da bi se slika u potpunosti zaokružila. Odnos između prehrane i bolesti je obično složen i rezultati istraživanja često se pogrešno tumače.
Pročitajte i ovo
Rezultati francuskih znanstvenika, objavljeni prošli tjedan u stručnome časopisu JAMA Internal Medicine pokazuju da se povećanjem udjela ekstremno prerađenih namirnica u prehrani za samo 10 posto rizik od preuranjene smrti od bilo kojeg uzroka povećao za 15 posto.
Radi se o pretjerano obrađenim i visokokaloričnim namirnicama s previše soli, šećera, ugljikohidrata, zasićenih masti, pojačivača okusa i ostalih aditiva od kojih su neki kancerogeni. Riječ je uglavnom o jelima u čijem su industrijskom procesu proizvodnje korišteni procesi poput hidrogenizacije, hidrolize, ekstruzije ili prethodna obrada prženjem. Ne smiju se zaboraviti ni jela s dodanim bojama, emulgatorima, pojačivačima okusa i ostalim aditivima. Mnogi sadrže vrlo malo vitamina i vlakana.
Otprije je poznato da ekstremno prerađena hrana povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti, karcinoma, dislipidemije i arterijske hipertenzije. Na temelju nekoliko stupnjeva industrijske prerade isti je tim francuskih znanstvenika prošle godine proučavao utjecaj konzumiranja prerađene hrane na razvoj karcinoma.
U skladu s NOVA sustavom klasifikacije hrane koji priznaju svjetske zdravstvene organizacije, među njjima i UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), hrana se, ovisno o stupnju prerade kategorizira u četiri skupine - niska ili nikakva prerada, korištenje dodataka u pripravi hrane, prerada hrane i ekstremna prerada. Znanstvenici ističu da je najopasnija za zdravlje grupa ekstremno prerađene hrane, koja se svrstava u četvrtu skupinu NOVA-ina sustava klasifikacije hrane.
Za razliku od ekstremno prerađene, minimalno prerađena hrana i nakon obrade zadržava i izgled i nutrijente. U ovu grupu, primjerice spadaju prethodno nasjeckano i za prodaju pripremljeno voće i povrće pakirano u vrećicama kao salata ili svježe zamrznuto. Tu su još i konzervirana tuna i grah te rajčice u konzervama. Nasuprot tomu kompoti s voćem s dodanim šećerom spadaju u grupu prerađene hrane, no voćni deserti s dodanim šećerom, bojilima i sredstvima za teksturiranje smatraju se ekstremno prerađenom hranom. Zasoljeno meso spada u prerađenu hranu, no dimljeno meso s dodanim nitrititima i konzervansima klasificira se u ekstremnno prerađenu hranu.
Studija francuskih znanstvenika provedena je između 2009. i 2017. godine, a u njoj je sudjelovalo oko 45.000 ispitanika starijih od 45 godina.
Znanstvenici su ustanovili da ekstremno prerađenu hranu češće konzumiraju skupine ljudi s nižim primanjima, podsjetila je profesorica Nita Forouhi s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Cambridge.
"Konzumacija ekstremno prerađene hrane odraz je i društvenih nejednakosti. Nesrazmjerno je češće konzumiraju osobe s nižim primanjima ili nižeg stupnja obrazovanja, a nerijetko i osobe koje žive same", rekla je. "Takve namirnice su kupcima privlačnije jer su jeftinije, a zbog visokog sadržaja šećera, soli i zasićenih masnoća vrlo su ukusne te široko dostupne. Potrebno je učiniti više na socio-ekonomskim razlikama da bi se ovakve nejednakosti riješile. To je još jedan aspekt ovog istraživanja o kojemu bi trebalo razmisliti."
-
STRAVA NA RIJECIDječak poginuo u pomahnitalom napadu: "Odvukao ga je ispod površine, a brat i prijatelji nemoćno su gledali"
-
zimski uvjetiMeteorolog Dnevnika Nove TV otkrio: "Snijeg će još padati, a nakon smirivanja vremena stiže novo upozorenje"
-
šokantnoČistio snijeg ispred kuće i otkopao mrtvog čovjeka!
