Hrvatska je dobila kartu 51 posto površine podmorja hrvatskog dijela Jadrana. Radi se o jedinstvenoj karti na cijelom Mediteranu, a njome je obuhvaćena površina od 28.000 četvornih kilometara podmorja do dubine od 40 metara, a prošlog je tjedna i svečano lansiranja u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo, koji je samo jedan od brojnih hrvatskih znanstvenih, istraživačkih i drugih javnih ustanova koje su sudjelovale u tom projektu proteklih pet godina.
Time je obilježen uspješan završetak projekta "Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom" koji predstavlja završetak jedne od najambicioznijih i najkompleksnijih inicijativa kartiranja morskih staništa, ali i početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora, izvijestio je Morski.hr.
"Cilj je bio doći do saznanja o tome što se nalazi ispod valova, što skriva naše more. Ti podaci su nam bili nevjerojatno bitni kako bismo mogli u budućem razdoblju na kvalitetniji i sveobuhvatniji način s jedne strane planirati mjere za očuvanje prirode, ali i na održiv način koristiti sva prirodna dobra Jadranskog mora", pojasnio je za Radio Split ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode i okoliša Aljoša Duplić.
"Ovo mapiranje je ponudilo cijeli niz podataka vrlo velike preciznosti. Možemo reći da je karta vrijedna i zbog toga što je u ovako velikom prostornom obuhvatu ujedno i najdetaljnija karta takvog tipa na Mediteranu, a vjerojatno i puno šire. Primjerice, dobili smo jako dobre podatke o livadama posidonije. Do sada, po staroj karti iz 2004. koja je rađena kao model u mjerilu 1:100.000, procjenjivalo se da posidonije imamo na 120 tisuća hektara. Sada smo utvrdili vrlo precizno koje su to površine i gdje su. Možemo reći da je, nažalost, ta površina značajno manja – ona se kreće negdje oko četrdesetak tisuća hektara", dodao je.
Pročitajte i ovo
Oko Lastova su otkrivene neobične i velike saćaste strukture.
"Oko Lastova smo otkrili nevjerojatne strukture promjera 20 metara, a izgledaju kao saća od pčela visine četiri metra. Ne samo oko Lastova, već i oko Mljeta i Visa, a ne znamo na koji su se način te strukture razvile tako da već planiramo ekspediciju u proljeće kako bismo detaljnije istražili takve stvari", objasnio je Duplić.
"Geolozi su vidjeli stara paleokorita naših rijeka. Mogli bi brojni istraživači godinama raditi na podacima koje smo sada prikupili. Projektom je predviđeno kartiranje do nekih 100-tinjak metara dubine, a toliko smo i detaljno kartirali, osim u Jabučkoj kotlini, gdje smo došli do otprilike 200 metara dubine, ali se modelom došlo do nekih 270 metara dubine. Najdublja točka u Jadranu je 1233 metra, ali taj dio posla se očekuje u nastavku kartiranja preostalih 49 posto našeg podmorja", najavio je.
Karta je dostupna javnosti i može se pogledati >>OVDJE.
