Galerija
Iako je Hrvatska već godinama vodeća u Europi po broju donora i uspješnih transplantacija, poseban izazov predstavlja koronavirus.
Lana Kristović iz Osijeka za sebe kaže da život živi punim plućima. Iza nje je ipak težak put. Od desete godine života ima problema s bubrezima. Kao dijete morala je na transplataciju. Donor joj je bio otac. "Zahvaljujući toj transplataciji uspjela sam se izgraditi kao osoba, formirati. Tata je danas živ, zdrav, odradio je svoju poslovnu karijeru", opisala je Kristović.
Dvadeset i jednu godinu nakon operacije - ponovno se javljaju problemi i morala je na drugu transplantaciju. Čekala je dvije godine. "Imala sam četiri neuspješna poziva za transplataciju, kada ja na to nisam bila spremna, da li je bio nekakav infekt ili nekakva sitna temperaturica, to su sve bili znakovi da ne možete pristupiti transplataciji", dodala je Kristović.
Operacija je prije četiri i pol godine prošla uspješno i Lana se danas, kaže, osjeća odlično. I to može zahvaliti obitelji preminule osobe čiji je bubreg doniran. Upravo o njima sve ovisi.
Na milijun stanovnika - 30 donora
U Hrvatskoj je na milijun stanovnika 30 donora, dok je u Njemačkoj ta brojka 10. "Naš zakon je definitivno pozitivan i promovira doniranje organa. Činjenica je da su rezultati programa izvrsni i da to isto daje vjetar u leđa jednom pozitivnom poimanju postupka transplatacije", kazala je prof. Tajana Filipec Kanižaj sa Zavoda za gastroenerologiju, član transplatacijskog tima Kliničke bolnice Merkur.
Samo u Kliničkoj bolnici Merkur prošle godine uspješno je presađeno 120 jetri. "Svaka operacija nije ista znate i to su dosta komplicirane operacije i inače u abdominalnoj kirurgiji kada imate običnu operaciju žuči rijetko ćete naći dvije operacije da su jednake", opisao je Stipislav Jadrijević, abdominalni transplatacijski kirurg u Kliničkoj bolnici Merkur.
Zbog pandemije su se od ožujka do svibnja obavljale samo one transplantacije koje su bile ključne za život pacijenata. "Prije dva dana smo imali jednu transplataciju i naša glavna sestra koja vodi evidenciju o transplatacijama je rekla da smo oko 30% u ovo doba lošiji nego prošle godine", dodaje Jadrijević.
Prošle godine spašeno 120 života
Prostora za poboljšanje, neovisno o koroni, itekako vide - nadaju se da će se u Hrvatskoj uskoro moći transplantirati pluća. Zahvaljujući transplantaciji u Hrvatskoj je prošle godine spašeno 120 života.
Je li pandemija smanjila broj transplantacija i jesu li se produžile liste čekanja, za Dnevnik Nove TV kazala je prof.dr.sc. Nikolina Bašić Jukić, voditeljica Odjela za transplataciju bubrega KBC-a Zagreb.
Kako je kazala, liste čekanja su se produžile. "Broj transplatacija bubrega se značajno smanjio. Prošle godine je transplatirano manje bubrega nego što mi povremeno transplatirali u KBC-u Zagreb", kazala je Bašić Jukić.
"Jednim dijelom je to posljedica COVID pandemije, a jednim dijelom i straha bolesnika od same infekcije kao i njihovom željom da dobiju idealan organ zbog čena oni zapravo propuštaju kvalitetne organe. Nažalost, time sebe stavljaju u rizik da nikada ne budu transplatirani", objasnila je Bašić Jukić.
Pročitajte i ovo
"Uvijek ima mjesta za napredak"
Ističe kako to sve zajedno dovodi do pada broj transplatacija te da je Hrvatska i dalje u samom svjetskom vrhu po broju transplatacija i broju donora.
"Ono što vidimo u Hrvatskoj viđamo i u ostatku svijeta. Niti jedan dio svijeta nije pošteđen pandemije. Možemo biti zadovoljni svojim rezultatima, ali i trebamo težiti prema boljem. Uvijek ima mjesta za napredak", objasnila je Bašić Jukić i dodala da se dio napretka može ostvariti kroz transplatacije sa živih darivatelja.
"Možemo i poboljšati vjerojatnost transplatacije, primjerice, visokosenzibiliziranim bolesnicima. Mi smo prošli tjedan u KBC-u Zagreb prvi put u Hrvatskoj uveli metodu imunoapsorpcije kojom možemo odstraniti protutijela iz krvi bolesnika i time povećati vjerojatnost da budu uspješno transplatirani", opisala je Bašić Jukić.
Malo transplatacija sa živih darivatelja
Navodi kako se radi o opcijama kojima se može povećati broj transplatacija.
"Nažalost, mi imamo malo transplatacija sa živih darivatelja i svakako treba povećati broj. Najviše transplatacija sa živih darivatelja radi KBC Zagreb, ostali to rade vrlo malo ili uopće ne rade takve transplatacije", rekla je Bašić Jukić.
Ističe kako je problem u svijesti javnosti i bolesnika. "Oni ne žele izlagati svoje obitelji potencijalnom riziku doniranja organa iako je taj rizik zanemariv jer mi radimo rigorozne provjere darivatelja prije donacije organa i takva osoba biva praćena doživotno. Darivatelji organa žive duže ostatka populacije upravo zato što ih se doživotno prati", dodala je Bašić Jukić.
Kako je rekla, vrlo rijetke su transplatacije s nepoznate žive osobe na bolesnu. "Mi smo imali jednu jedinu takozvanu altruističnu transplataciju prije desetak godina. U SAD-u je to standardna praksa. Ja se nadam da će to zaživjeti i u Hrvatskoj", istaknula je Bašić Jukić.
3D printanje organa
O 3D printanju organa kaže kako je zanimljiva opcija.
"Nažalost, još uvijek nerealna. Ima više opcija od printanja organa do bioarteficijalnih organa, ali to je daleko od kliničke prakse. U onom trenutku kad to bude dostupno svijetu, vjerujem da će Hrvatska vrlo brzo usvojiti takve modele jer imamo na raspolaganju moćne institute poput Instituta Ruđer Bošković koji će sigurno pomoći nama kliničarima da uvedemo te metode za naše bolesnike", zaključila je Bašić Jukić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
