Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Sveti gral ekonomije

Državna blagajna nikad punija, tko će profitirati? "Na neki način smo u jednom začaranom krugu"

Aktualno Galerija Puna državna blagajna - 4 Puna državna blagajna - 4 Foto: DNEVNIK.hr Puna državna blagajna - 2 Puna državna blagajna - 2 Foto: DNEVNIK.hr Puna državna blagajna - 1 Puna državna blagajna - 1 Foto: DNEVNIK.hr Puna državna blagajna - 5 Puna državna blagajna - 5 Foto: DNEVNIK.hr +0 Puna državna blagajna - 3 Galerija 1/5 >>
Jak adut sindikata u borbi za povišicu je i nikad punija državna blagajna. U prvoj polovici godine u nju se slilo milijardu i sto milijuna eura više nego što je iz nje izašlo. A ideje kako potrošiti taj višak novca već su napunile Vladin poštanski sandučić.

Trgovci, bankari, ugostitelji... U castingu već poznatih aktera drame o inflacijskim profiterima pojavio se i novi protagonist. U prvoj polovici ove godine, uz inflaciju od 9,9 posto, prihodi državnog proračuna porasli su 30 posto. Scenarij je to po kojem bi najveći dobitnik inflacije mogla biti - država.

"Nećemo gledati nikakav loš scenarij, povećane prihode u državnom proračunu država sasvim sigurno neće ostaviti sebi, nego će usmjeriti dio na plaće", rekao je ministar rada Marin Piletić.

Inflacija je napuhala cijene, a one PDV. Samo od toga država je inkasirala 700 milijuna eura više nego lani.

"Država je ekstraprofiter u ovoj situaciji povećane inflacije, a s druge strane plaće djelomično rastu upravo i zbog rasta inflacije. Tako da na neki način smo u jednom začaranom krugu u kojem državni proračun prolazi izrazito dobro", kazao je Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Inflacija puni proračun, ali i povećava potrebe za subvencijama ugroženim skupinama. A ministar financija mora osigurati da u državnoj kasi uvijek novca im, izvijestio je reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina.

"Likvidnost je zapravo sveti gral ekonomije. I dobro je da je suficit toliki. Ako uzmemo u obzir da postoje državni gubitaši koji imaju prijavljene gubitke od 800 milijuna eura, onda to i nije toliki novac", rekao je ekonomist Petar Vušković.

Oprezna fiskalna politika bila je ključ podizanja kreditnog rejtinga. Ali, poručuju iz oporbe, rejting ne može biti sam sebi svrha.

"Pa evo ja bih postavio pitanje: investicijski rejting raste, zašto nam plaće onda ne rastu? Za sve one zemlje koje imaju investicijeski rejting A, a mi imamo vrlo blizu tog rejtinga - zašto nemamo i plaće kao što imaju one zemlje koje imaju A rejting", pita se Boris Lalovac, saborski zastupnik SDP-a.

A prijedlog kako trenutni proračunski višak pretočiti u veće plaće ministru Marku Primorcu nudi jedan od njegovih - prethodnika.

"Evidentno je da bi Vlada tu mogla načiniti određene uštede svim građanima Hrvatske na taj način da smanje zdravstveni doprinos, tim utječe na povećanje plaća i kod ostalih zaposlenih van državne uprave", rekao je bivši ministar financija Slavko Linić.

Lipanjski višak od pola milijarde eura još je porastao u turističkoj sezoni. Treba li potrošiti taj novac na veće plaće, jeftinije gorivo ili povoljniju hranu? Uoči izborne godine u Banskim dvorima to su - slatke brige.

 

Više o državnoj blagajni pogledajte u priloženom videu.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
 


 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene