Kako je rekao, riječ je o mezoskalnom konvektivnom sustavu spojenih oluja ili spojenih oblaka koji su najveći i najopasniji u našoj atmosferi.
"Oblake inače dijelimo, među ostalim, na visoke, srednje i niske, ovaj se proteže kroz sva tri kata naše atmosfere. Vrh mu može dosezati i do 15 kilometara visine. U njemu je strašna energija, u jednom takvom oblaku može biti energija otprilike nekoliko atomskih bombi", kazao je Vikić-Topić.
"Takav oblak daje naizraženije vremenske prilike - tuču, grmljavinu, pijavice, tornada, orkanski vjetar i slično. U specifičnim atmosferskim uvjetima dogodi se da se takvi oblaci spajaju u sustave i to je ono što se dogodilo u Zagrebu i Slavoniji", dodao je.
Mogu prijeći ogromne udaljenosti
"Takvi sustavi mogu putovati ogromne udaljenosti. Oni žive otprilike 12 sati, mogu i više ili manje. Ovaj naš je putovao od Italije preko Slovenije i Hrvatske, dijelova BiH i Srbije i završio je u Rumunjskoj i Bugarskoj", objasnio je Vikić-Topić.
"Oni su jako brzi. Za njih je potrebno jako puno vlage, nestabilnost atmosfere i neki mehanizam dizanja zraka. Četvrti sastojak koji je potreban je takozvano smicanje vjetra - promjena smjera ili brzine vjetra s visinom - To je ono što smo mi imali u dovoljnoj mjeri da se stvori jedan takav sustav koji je izuzetno snažan i brz", kazao je.
Posljedice su bile strašne. Najgori je bio vjetar. Vikić-Topić navodi kako je u Velikoj Gorici vjetar puhao brzino od 115 kilometara na sat, u Zagrebu oko 90.
"Kad je vjetar malo oslabio, počela je jaka kiša, palo je 40 milimetara u 10 minuta. Da je dulje vrijeme padala tim intenzitetom, bilo bi strašnih poplava. Općenito ovakvi brzi sustavi su puno opasniji zbog vjetra", istaknuo je Vikić-Topić.
"Sporogibajući sustavi su opasniji zbog kiše. Sporo se gibaju pa se izlijevaju nad jednim te istim područjem", dodao je.
Zastrašujući izgled
"Fotografije sustava su zastrašujuće, oblak je dolazio poput vala. Na putu prema Slavoniji je sustav jačao, kod Županje je puhalo brzinom od 180 kilometara na sat", navodi i dodaje da je vjetar potrgao uređaj za mjerenje brzine pa je lako moguće da je bio i jači od toga.
O tome koliko je ovakve sustave moguće prognozirati, kaže kako je to moguće do neke mjere.
"Možemo s nekom vjerojatnošću reći da postoji vjerojatnost na nekom području u nekom razdoblju da se mogu stvoriti ovakvi sustavi. Ne možemo reći, primjerice, da ćemo takav sustav sutra imati u Zagrebu", rekao je.
Više vrsta prognoza
"Prognozu dijelimo na kratkoročnu, srednjeročnu i dugoročnu. Kratkoročna je od jedan do tri dana unaprijed, srednjeročna je tri do deset, a dugoročna duže od deset dana. Međutim, postoji i takozvana vrlokratkoročna prognoza koja se bavi proučavanjem vremenski prilika od sada do šest sati unaprijed", kazao je Vikić-Topić.
Pročitajte i ovo
"Ona je najkorisnija za pratiti ovakve sustave. Tu se koriste radari, sateliti i podaci s obližnjih meteoroloških postaja. Na taj način se to može relativno uspješno prognozirati nekoliko sati unaprijed", dodaje.
"To je kao da imate sve moguće sastojke i vi to vidite na visokorezolucijskim modelima čak i dan unaprijed. Ali kao i kod kuhanja, nekad se dogodi da imate sve potrebne sastojke, ali može se dogoditi da ovakva oluja uopće ne nastane, poput kuhanja kad imate meso, kupus, sol, papar - nećete dobiti sarmu ako sve ubacite u lonac i promiješate. Potrebno je malo više od toga", zaključio je Vikić-Topić.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
