Visoko na toj listi je Rijeka, nenamjenski su potrošili čak 34 milijuna kuna. Nema druge nego zapitati se što tu ne štima, lokalne vlasti ili možda zakoni?
Pročitajte i ovo
U 2027.
Trump gradi "vojsku iz snova": Diže vojni proračun na 1,5 bilijun dolara
SAMIT U BRUXELLESU
Plenković: "EU pokazala da stoji uz Ukrajinu"
dopunsko zdravstveno osiguranje
Građani zbunjeni, ne znaju što i kako platiti: "Obavijestili smo ih"
utjecaj rata na životinje
Šokantno otkriće! Psi u Ukrajini više nisu isti: Najviše iznenađuje jedna stvar
javnost potresena
Ema (4) umrla je nakon operacije krajnika: "Sestra je izašla iz sale i rekla mi da moli Boga da preživi"
Bilo da je riječ o kućnome, gradskome ili pak državnom budžetu - novca nikada dovoljno. No, kada i novac koji imate ne smijete trošiti na ono što vam je najpotrebnije tada nastaju problemi. 'Naravno da kada se nađemo u dilemi da li trošiti novce na čišćenje i uređenje parkova ili trošiti novce na subvenciju cijena vrtića i socijalnih programa da ćemo odabrati ovo drugo', rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
I upravo u tome leži pogreška koja za sobom povlači i uvjetno mišljenje revizije. Naime, to ne spada u namjensko trošenje novca. 'Namjenski trošiti novce znači da bi sredstva koja ubiremo od komunalne naknade mogli trošiti isključivo na, primjerice čišćenje grada, održavanje javne rasvjete, uređenje parkova i slično', rekao je Obersnel.
Obersnel: Ne mogu prihvatiti da ih je 94 posto nesposobno
Većina čelnika lokalne i regionalne samouprave ipak je, i to svjesno, prekršila zakon što se vidi i prema revizorskom izvješću. Prema podacima iz obavljenih revizija za 2009., od ukupno 261 lokalne jedinice u kojima je obavljena financijska revizija, njih 247 je dobilo uvjetno mišljenje, jedanaest bezuvjetno, a tri jedinice su dobile nepovoljno mišljenje.
'Jednostavno ne mogu prihvatiti činjenicu da je 94 posto župana, gradonačelnika i načelnika nesposobno ili neodgovorno', rekao je Obersnel. Kažu, zakon je taj kojega treba hitno mijenjati. Inicijative već postoje, a postoji i statistika. Državni ured za reviziju analizira nepravilnosti te utvrđuje područja u kojima su one najčešće i o tome u godišnjem izvješću o radu obavještava Hrvatski sabor i javnost.
Potez je, dakle, na zakonodavcu. Sve nepravilnosti, bez obzira na zakon s kojim se ne slažu, lokalne bi samouprave trebale ispraviti, a o eventualnim će kaznama odlučiti Državno odvjetništvo.