Konačno pisano izvješće francuske konzultantske kuće SAFEGE za prometno povezivanje hrvatskog juga s ostatkom zemlje, bit će predano Europskoj komisiji u ponedjeljak ili u danima koji slijede, potvrdio je izvor iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
Pročitajte i ovo
Taj izvor opovrgava izvješća nekih hrvatskih medija prema kojima bi danas SAFEGE-ova studija trebala biti predstavljena izaslanstvu Europske komisije na sastanku u sjedištu Ministarstva, pojašnjavajući da je slanje izvješća formalni korak.
Hrvatska će ipak graditi Pelješki most?
Europska komisija je najavila da će tijekom dana komentirati izvješće, a sama objava sadržaja je stvar Hrvatske.
Najbolje rješenje za povezivanje teritorija
Da je Pelješki most najbolje rješenje za povezivanje juga Hrvatske, pokazala je već studija predizvodljivosti francuskog konzultanta, o čemu je javnost izvještena još 10. prosinca prošle godine, nakon međuresornog sastanka stručnog Savjeta za projekt predstudije povezivanja teritorija RH i mogućnost financiranja prometnog rješenja iz fondova EU.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić izjavio je tada da bi se most mogao početi graditi početkom 2015. godine.'Ako se kockice dobro poslože, u proljeće 2015. već bi mogao biti spreman natječaj za početak gradnje Pelješkog mosta', kazao je.
Predstavnici SAFEGE-a tom su prilikom iznijeli zaključak kako je Pelješki most najbolje rješenje za prometno povezivanje teritorija Republike Hrvatske.
Početak radova moguć 2015.
Kako je tada dogovoreno, konzultanti će svoj zaključak predstaviti Europskoj komisiji, koja će u roku petnaestak dana, najvjerojatnije donijeti i službeno rješenje o Pelješkom mostu kao najpovoljnijoj opciji za povezivanje hrvatskoj juga.
Prema ranijim najavama ministra Hajdaš Dončića, hipotetski, u što, kako je rekao vjeruje, kada bude završena studija izvodljivosti i kada počnu pregovori s Europskom komisijom o sufinanciranju, Vlada to jest Hrvatske ceste bile bi spremne početkom 2015. godine za početak radova.
Hrvatska bi tada, za razliku od dosadašnjih pokušaja pokretanja gradnje, imala za to osigurana sredstva. Radi se o iznosu većem od 220 milijuna eura, a u Ministarstvu kažu da se do konca ove godine ne može reći koliko bi i na koji način u financiranju sudjelovala Europska unija. Idealno bi bilo kada bi Hrvatska mogla dobiti 75 posto sufinanciranja iz EU. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
