Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Nema odgode pregovora u poglavlju pravosuđe i temeljna prava

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Hrvatska od EU nije dobila nikakvo upozorenje, opomenu ni kaznu zbog situacije u pravosuđu, borbi protiv korupcije i pravima manjina, nego tek očekuje dogovor zemalja članica EU-a, doznaje se u subotu iz krugova bliskih Vladi.

O mjerilima koja će trebati ispuniti za otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava, što je uobičajena procedura i ne znači da se pregovori u tom poglavlju odgađaju.

Pročitajte i ovo Ilustracija Apsurdnost pravosuđa Sutkinja krala po dućanima, druga primala mito: Obje i danas primaju pola plaće da ne rade Zdravko Mamić mito i korupcija Mamić predsjedniku suda dao sat od 15.000 eura: "Htio sam ga imati na svojoj strani"

Neki hrvatski mediji prenijeli su da je Europska komisija zauzela stajalište da ne preporučuje otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava s RH zbog toga što Hrvatska nije dovoljno učinila u reformi pravosuđa, u suzbijanju korupcije nakon akcije Maestro, kao ni u pitanju manjina.

Iz krugova bliskih Vladi doznaje se da je riječ tek o prijedlogu
Europske komisije upućenom na razmatranje zemljama članicama EU-a koje donose konačnu odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju i eventualnom postavljanju mjerila (tzv. benchmark) za njihovo otvaranje odnosno kasnije zatvaranje.

Mjerila za otvaranje pojedinog poglavlja koja u ovom slučaju tek trebaju biti službeno utvrđena, objasnio je neimenovani izvor, nikako ne treba doživljavati kao upozorenje, opomenu ili kaznu, niti ona znače odgodu pregovora.

Riječ je o uobičajenom procesu. Mjerila za otvaranje pregovora Hrvatska je već dobila u 11 poglavlja od ukupno 33 o kojima se pregovara, podsjeća izvor iz Vlade dodajući kako nitko i ne očekuje da bi poglavlje Pravosuđe i temeljna ljudska prava moglo biti otvoreno a da se prethodno ne ispune određena mjerila.

To poglavlje obuhvaća politički najvažnija pitanja poput reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije na kojima EU inzistira od prvoga dana i koja će pratiti do samog zaključenja pregovora.

Izvješće o screeningu u poglavlju Pravosuđe i temeljna ljudska prava Europska komisija sa svojim prijedlogom mjerila zemljama članicama uputila je još u lipnju, kazao je izvor, napominjući da Komisijin prijedlog prema tome ne uzima u obzir najnovije pomake RH na tom području.

U detalje prijedloga izvor nije mogao ulaziti jer su izvješća o
screeningu interni dokumenti EU-a koji se objavljuju tek kada ih zemlje članice usvoje, odnosno kada se dogovore o otvaranju pregovora i mogućim mjerilima. 

Hrvatska Vlada tek tada može dobiti službeno
pismo od zemlje predsjedateljice EU-a u kojem ju se obavještava je li RH spremna za otvaranje pregovora u pojedinom poglavlju ili mora ispuniti određena mjerila da bi oni mogli početi.

Izvor je istaknuo da je Europska unija, poučena iskustvom iz
prethodnog kruga proširenja, mjerila u pregovarački proces uvela kako bi pomogla zemljama kandidatima za članstvo da postignu najvišu razinu usklađenosti s europskim standardima pružajući im jasne smjernice za provedbu reformi.

Sustav mjerila u prvoj fazi usporava pregovarački proces, ali ga poslije ubrzava i omogućava da zemlja koja pregovora ranije krene s reformama i spremnija uđe u EU.

Mjerila su istodobno i mjerni instrument pomoću kojega EU utvrđuje koliko je zemlja spremna za članstvo.

Mjerila se u načelu mogu podijeliti u tri skupine. 

Prva su reformska mjerila, koja uključuju donošenje akcijskih planova, podizanje administrativnih kapaciteta, izgradnju sustava itd. 

Drugi su tip provedbena mjerila, koja će se više koristiti za zatvaranje, nego za otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima. 

Treća su mjerila koja proizlaze iz SSP-a, primjerice, da bi se pregovori o nekom poglavlju mogli otvoriti može se tražiti ispunjenje obveza već preuzetih potpisivanjem SSP-a.

U konkretnom slučaju, kako navodi izvor, očekuje se da će EU staviti težište na tri područja: reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i prava manjina. Od RH će se tražiti izrada akcijskih planova odnosno strateško planiranje reformskih koraka, dok će njihova provedba biti uvjet za zatvaranje poglavlja.

Kakva će mjerila točno biti i koliko će ona biti tehnička, a koliko
politička ovisi o zemljama članicama.

Pritom se ne postavlja pitanje ispunjava li RH temeljne kriterije za članstvo u EU, jer u tom slučaju ne bi ni mogla početi pregovore s EU-om, nego kako da dosadašnje dobre rezultate učini odličnima, istaknuo je izvor.

Dio mjerila hrvatski pregovarači već su predvidjeli i krenuli s
pripremom za njihovu provedbu, kao u slučaju Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji bi uskoro trebao biti usvojen.

Kada je riječ o pravosuđu, mjerila bi se mogla odnositi i na
racionalizaciju mreže sudova, edukaciju sudaca te pravilno
procesuiranje ratnih zločina, posebice u slučajevima koje Haški sud (ICTY) prepusti hrvatskom pravosuđu, dok će na području borbe protiv korupcije trebati revidirati Akcijski plan za borbu protiv korupcije, a bitna pitanja su i sprječavanje sukoba interesa te financiranje političkih stranaka. 

Što se prava manjina tiče, problemi su provedba
Ustavnog zakona o pravima manjina, povratak izbjeglica i stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava.

Glede napisa u hrvatskim medijima da RH kasni s ispunjavanjem mjerila, izvor iz Vlade rekao je da su mnoga mjerila u različitim fazama obrade. 

U dva poglavlja RH je učinila svoj dio posla i uputila
odgovor Europskoj komisiji, točnije u poglavljima Pravda, sloboda i sigurnost te Socijalna politika i zapošljavanje, a do sredine listopada ispunjeno bi trebalo biti i mjerilo na području poljoprivrede. 

Komisija je pak dala pozitivnu ocjenu za poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene