SDP-ovi saborski zastupnici Dragica Zgrebec, Davor Bernardić i Gordan Maras su na konferenciji za novinare prozvali Vladu da se ponaša kao da nelikvidnost ne postoji, odnosno da ne poduzima nikakve mjere kako bi zaustavila to, upozoravaju, alarmantno stanje. Bernardić je kazao da se nelikvidnost u tvrtkama trenutno kreće oko 18,3 milijardi kuna, među obrtnicima oko 4,3 milijarde, da u insolventnim poduzećima radi oko 104.000 ljudi čija su radna mjesta ugrožena, dok 9,3 milijardi kuna iznose nepodmirene obveze prema državi. 'To znači da je blokirano 32 milijardi kuna ili 10 posto BDP-a i dok je tako Hrvatska se ne može razvijati', poručio je, dodavši kako poslodavci upozoravaju da se i iduće, kao i ove godine, očekuje da će oko 50.000 ljudi ostati bez posla. 'Nelikvidnost raste već 14 mjeseci, a Vlada se ponaša kao da ona ne postoji', rekao je Bernardić, upozorivši i da Hrvatsku u sve dublju krizu i recesiju gura i izostanak krupnih reformi, posebno u državnim poduzećima koja bi trebala biti generator gospodarskoj razvoja, a ne, kao sada kada njima upravljaju HDZ i HSS, teret za državu i građane.
Pročitajte i ovo
Osniva se Savjet za gospodarstvo
Kosor: Rješavanje gospodarskih problema prioritet Vlade u 2010.
Milinović: Kreće stabilizacija hrvatskoga bolničkog sustava
'Ništa se ne poduzima'
Da Vlada ništa ne čini na smanjenju nelikvidnosti smatra i Dragica Zgrebec, iako je upravo tu mjeru, podsjeća, navela kao jednu iz svog antirecesijskog paketa koji je predstavila u veljači. Napomenula je da je u travnju nelikvidnost rasla već deveti mjesec i iznosila je tada više od 10 milijardi kuna, u srpnju se popela na 18,2 milijarde, a danas je, naglasila je, narasla na 19 milijardi kuna. Interpelacijom o ulozi Vlade na stvaranju uvjeta za smanjenje nelikvidnosti SDP predlaže Saboru da zaduži Vladu da u roku od 30 dana osigura podmirenje obveza državnog proračuna i drugih državnih institucija, a državnih i javnih poduzeća u roku 60 dana, dok bi uprave tih poduzeća i resorna ministarstva u slučaju nepodmirenja obveza trebali sačiniti plan nagodbe s vjerovnicima. Nadzorni odbori tih poduzeća trebali bi, ističu u SDP-u, utvrditi odgovornost uprava radi kašnjenja u podmirivanju obveza i pokrenuti njihovo razrješenje, a Vladu bi se obvezalo da kvartalno analizira stanje likvidnosti državnih i javnih poduzeća, državnog proračuna i drugih državnih institucija i o tome izvijesti Sabor.
Jači državni nadzor nad javnim poduzećima
Drugom interpelacijom SDP traži da Vlada u roku 60 dana napravi i Saboru dostavi sveobuhvatnu analizu poslovanja državnih i javnih poduzeću, a u roku 90 dana napravi analizu rada nadzornih odbora te smijeni one koji nisu ispunili svoju nadzornu funkciju i one koji su članovi političkih stranaka. Vladu bi se zadužilo i da najkasnije u roku od godinu dana raspišu javne natječaje za članove uprava javnih poduzeća, a Ured državne revizije da svake godine obvezno obavi reviziju njihova poslovanja. MUP bi se zadužio da redovito provjerava sve indicije koje bi mogle ukazivati na nezakonitosti u radu javnih poduzeća te o tome godišnje izvještava Sabor.
Nedosljednost premijerke
'Želimo jači državni nadzor nad poslovanjem javnih poduzeća', rekao je Gordan Maras, pohvalivši medije za sve afere koje su otkrili, ali i istaknuvši da bi svoj posao sada trebala odraditi i državna tijela, posebno MUP i DORH. Premijerku Jadranku Kosor prozvao je za nedosljednost, jer je nedavno izjavila kako bi sve političare trebalo maknuti iz nadzornih odbora čiji bi se članovi trebali birati na javnim natječajima, da bi idući dan predložila da predsjednik Nadzornog odbora Ine bude ministar financija Ivan Šuker, a članovi također ministri Božidar Pankretić i Tomislav Ivić. (Hina)