Ilustracija (Foto: Pixsell, Duško Marušić)
Ilustracija (Foto: Pixsell, Duško Marušić)

Osmi mjesec u Italiji je tradicionalno rezerviran za Ferragosto, vrijeme godišnjih odmora. Talijanska nautičarka Irina Nazarova na Facebooku je opisala svoje neugodno iskustvo s ljetovanja u Hrvatskoj i upozorila nautičare na ono što ih očekuje.


Kako talijanska nautičarka Irina Nazarova sama piše u svojem podužem statusu na Facebooku, Istra i Dalmacija predstavljaju prirodni raj na zemlji s jedinstvenim povijesno-kulturnim ljepotama, no čekat će neka druga vremena jer prvenstvo dobivaju Italija i Grčka, zemlje u kojima se odnos prema ljudima ne definira samo debljinom njihova novčanika.

Vezani članci Mario Mandžukić (Foto: Instagram) Mario Mandžukić oduševio fanove na Instagramu: "Mnogi će poželjeti doći zbog tebe" New York i Dubrovnik (Foto: Dnevnik.hr/Grgo Jelavic/PIXSELL) Danas prvi direktni let iz SAD-a za Hrvatsku: "Vidio sam cijeli svijet, ali povezao sam se s Hrvatskom. Tamo ću pustiti korijenje"

Talijanska nautičarka opisala je iskustvo prema kojem se u Hrvatskoj naplaćuje doslovno sve. Čak i usluge koje nisu korištene. Žali se na neljubaznost, neetičnost i osjećaj da se ljudi na našoj obali cijene prema debljini novčanika koji imaju.

"Ako nemate veliku luksuznu jahtu i jednako tako pun novčanik, možete zaboraviti na zadovoljstvo putovanja u Hrvatsku. Zvuči kao pretjerivanje, no tamo su turisti poput kokoši za čerupanje. Primjeri? Ako ste odlučili provesti noć u brodu koji volite, morate biti svjesni kako ove godine postoje plutače te će vas tražiti plaćanje zaustavljanja iako ne koristite nikakve usluge na kopnu. Taj je komad pod privatnom koncesijom, pa morate šutiti i platiti, čak iako ste stigli noću.

Brbinj na sjeveru Dugog otoka, 22:30. Čim smo se privezali na plutaču, kucali su nam na trup broda i tražili 45 eura za tu noć. Ako ste se odlučili ove godine baciti sidro u Verudu i provesti tamo noć, iznenadit ćete se jer je u uvali postavljeno stotinjak plutača i više se ne može sidriti bez otvaranja novčanika", piše Nazarova na Facebooku svoje iskustvo s ljetovanja na hrvatskoj obali.

"Cijene restorana relativno visoke"

Smatra da je slična situacija i u hrvatskim nacionalnim parkovima. "Ako ste se odlučili usidriti na otoku Mljetu, gdje prošle godine niste platili, morate znati da će vam, čak i za pola sata plivanja, doći i naplatiti 600 kuna, tj. 85 eura i dat će vam važeću kartu za 24-satnu stanku. Objasnit će vam kako se radi o Nacionalnom parku i da se stoga tamo ne može sidriti ni na 10 minuta. Platit ćete iako ne posjetite park. Prethodnih godina tjedni ulazak u park iznosio je 15 eura, a na sidrištu se moglo ostati besplatno nekoliko dana. Danas tamo mogu ostati samo luksuzne jahte čiji vlasnici imaju poveće novčanike ili čarter-flote, ali ne i normalne obitelji. Što dalje? Ne preostaje ništa drugo nego otići na 'slobodni' vez ispred nekog od mnogih restorana, gdje će olakšati vašu kreditnu karticu (ali ćete barem dobiti večeru). Cijene restorana relativno su visoke", objašnjava Nazarova na svojem Facebooku i upozorava kako treba paziti kod odabira vina kako goste u restoranu ne bi iznenadio prevelik račun.

Opisuje iskustvo na Kornatima, gdje su joj dva brancina od 700 grama s pečenim krumpirom i vodom u jednom od restorana naplaćeni 120 eura. "U hrvatskom poslovanju nailazimo samo na praktičnost, a zdravom razumu tu jedva da ima mjesta", komentira talijanska nautičarka Irina Nazarova događaj prema kojem im je, u trenutku kad su na njihovu brodu uočene samo dvije osobe, a iza njih je bio motorni brod s osam ljudi, rečeno kako oni na motornom brodu imaju prednost jer su unaprijed rezervirali. "Sve se to događa bez ikakve ljubaznosti, srdačnosti ili opravdanja za moguću pogrešku", dodaje Nazarova.

Prvenstvo daje Grčkoj i Italiji

"Po dolasku u Cavtat potrebno je vezati se na rivi. Odmah će se pojaviti osoba koja ljubazno preuzima konope vašeg broda kako bi ih vezala za bitvu. Pomislite kako je to lijepa gesta i kako su ljudi prijateljski. Čim se privežete, shvatit ćete kako ljubazna osoba koja vam je pomogla nije ništa drugo nego lokalni mafijaš (neka vrsta osoblja za privezivanje brodova bez ovlaštenja). On će od vas zatražiti za tu uslugu 100 kuna (15 eura). Pokušajte ga ne platiti, bacit će vam konope u more. Hrvatska birokracija tu se pobrinula za plaćanje brojnih pristojbi policiji, kapetaniji, poreza za ulazak u zemlju, pristojbe za dopuštenje za plovidbu koja je porasla od prošle godine za tri puta. U Cavtatu morate znati da, ako se odlučite zaustaviti tamo, megajahte koje zarađuju više imaju prednost, a ako odlučite provesti noć negdje drugdje, na rivi su cijene od 130 eura za noć", napisala je Nazarova. Slično iskustvo opisuje i na Šolti, gdje im je vlasnik restorana uz koji su vezali brod rekao da, iako je dolazilo nevrijeme, moraju ići jer dolazi čarter-flota s rezervacijom. Opisuje kako je vlasnik restorana bio iznimno neljubazan, ali da je svaka daljnja rasprava s njim bila beskorisna.

"Takvih događaja sve je više u Dalmaciji. Hrvatska je napustila komunistički model i uskladila se s novim modelom kapitalizma u kojem vlada konkurencija i nemilosrdno natjecanje, govori se samo jezik tržišta i novca, bez etike društva. U ljudskim odnosima postoji samo i isključivo odnos novčane razmjene koji vodi prema ekonomskoj prednosti nad drugima. Istra i Dalmacija predstavljaju pravi prirodni raj na zemlji s jedinstvenim povijesno-kulturnim ljepotama, no ostavljamo ih nekim drugim vremenima. Prvenstvo dobivaju Italija i Grčka, zemlje gdje se odnos prema ljudima ne definira samo debljinom njihova novčanika. Barem za sada", zaključuje Irina Nazarova, talijanska nautičarka svoje iskustvo s ljetovanja u Hrvatskoj.