Izgledalo je kao da iskrcaju ribe u hladnjače nema kraja, a ribari kao da će nakon prodaje zaraditi pravo bogatstvo. U 100 kg kvalitetne plave ribe nakon mjesec dana suše, koćari gledaju kao u zlatne poluge. Ribar Krešo iz Tribunja, međutim tvrdi kako taj ulov zapravo nije posebno značajan, jer se dijeli na njih petoricu. Da bi bilo uspješno, kaže, moraju se vaditi tone.
Pročitajte i ovo
O tonama ćemo teško govoriti u skoroj budućnosti utvrđuju znanstvenici. Broj ribarskih flota stalno se povećava, a Jadran je suočen s nizom problema. 'Zbog preintenzivne eksploatacije koja se događa dugi niz godina, a drugo su negativne hidrografske prilike, koje uvjetuju slabo obnavljanje', ističe Nedo Vrgoč s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Nedostajat će nam baš onih vrsta koje su iz Jadrana iskakale svakodnevno i od kojih su ribarske obitelji živjele skladno. 'postoji pad kod škampa već duže vrijeme. pada i oslić, naša najvažnija koćarska riba i kad on pada, pada i koćarski ribolov', kaže Vrgoč. Problem je već odavno primjetan na hrvatskim tržnicama i trgovinama.
'Primjetno jest na tržištu svježe ribe u Hrvatskoj, sve je veći uvoz ribe iz sjevernoafričkih zemalja', naglašava Petar Baranović, inženjer morskog ribarstva, a domaći ribari ulažu i zadnje novce kako bi mogli isploviti na otvoreno. Prijeti nam ozbiljna kriza ulova i potpuni nestanak nekad plodne izvozne grane. Priliku da nam usred Mediterana prodaju ribu izvrsno iskorištavaju primjerice Sjevernoafričke zemlje.
