Velibor Mačkić, posebni savjetnik predsjednika za ekonomiju, ujedno i predsjednik Savjeta rekao je su pobrojali sve nedostatke hrvatske ekonomije.
"Sjeli smo, vidjeli se, raspravili sva pitanja. Postoji mjesto za poboljšanje u Nacionalnoj strategiji razvoja koju je Hrvatska donijela do 2030. To je u suštini da napišete, ako vas netko pita zašto toga nema, 'pa evo, stavili smo ga ovdje", rekao je Mačkić i dodao da nedostaju jasni prioriteti.
"Navedeno je sve, ne postoje mjere kako bi se nešto trebalo napraviti", dodao je.
"Pokušat ćemo ukazati na sve nedostatke, mi smo ih pobrojali. Vidjeti koji su to pokazatelji koji bi bili adekvatan u svemu. Prvo da izađemo iz svega ovoga na malo bolji način nego što smo ušli", zaključio je Mačkić, na što se nadovezao Milanović i rekao kako dokument nije loš, ali da je pitanje je li dovoljno dobar te da Savjet misli dati svoj doprinos.
Na pitanje je li većč komunicirao sa premijerom i rekao mu da će svoj doprinos dati putem vlastitog Savjeta, Milanović je rekao da ga je premijer osobno pozvao da se uključi u radnu skupinu za izradu strategije.
"Čak mi se i osobno obratio. Taj isti dan je došlo pismo šefa ureda, vezano uz sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost kojim se obraća mom predsjedniku kabineta. Osobno mi je pisao na temu nacionalne strategije i razvoja i ja sam mu predložio da se razmjerni uključi i saborska opozicija", rekao je.
Za svoj Savjet objasnio je da nije riječ o znanstvenom vijeću, ali da su u njemu ljudi koji o materiji znaju, svi su doktori ekonomije i stručnjaci za određeno područje.
"Ovo nije konkurencija Vladi"
Na pitanje kakva će procedura sa zaključcima Savjeta biti, rekao je da će oni biti javni, u svrhu konstruktivne rasprave.
"Ovo nije nikakva konkurencija Vladi. Ja sam to odmah na početku rekao, da ovo nije nikakvo tijelo koje konkurira, a kamoli da pakosti Vladi. U manje od godinu dana, otkako sam predsjednik, nisam nikada napadao Vladu oko ekonomske politike. To naprosto nije moja nadležnost. Da mi nešto strahovito smeta, ja bih to rekao. Ali s obzirom da je ova teška kriza napala Hrvatsku i najveći dio svijeta, mislim da bi ta vrsta kritike bila prljava, nedopustiva", rekao je na pitanje je li ovo svojevrsni paralelizam Banskim dvorima.
"Mislim da se, naročito kad su ekonomija i financije u pitanju, ponašam, vrlo korektno prema Vladi. Kad je u pitanju Ustav i poštivanje određenih normi i pravila ponašanja koje proistječu izravno ili neizravno iz Ustava, to nije stvar korektnosti nego je to moja dužnost, moja prisega", kazao je.
"Hrvatska ima na današnji dan, po sustavu fiskalizacije - ako smijem biti posesivan to je moj sustav iz 2013., minimalno nadograđen, 85 posto vrijednosti izdanih računa, odnosno 15 posto manje nego na isti dan prošli godine. Naš gospodarski pad bit će jedan od najvećih padova u EU. Sad sigurno nije vrijeme za upiranje prstom, ali to su činjenice koje, ako ništa, tjeraju na razmišljanje i akciju", kazao je.
Na pitanje jesu li zahtjevi sa snižavanjem PDV-a opravdani i što je s porezom na nekretnine koji nekoliko vlada nije uspjelo uvesti.
"Porez na nekretnine je ogroman zalogaj jer postoji mnogo modela, mnogo stopa i pristupa. I u SAD-u, od države do države, pristup je drugačiji. Ako je njegov smisao da bude neka vrsta penaliziranja onih koji imaju, to je nepotpun smisao, to može biti samo dio smisla, da oni koji imaju više, daju više. Što se tiče PDV-a, Hrvatska je stjecanjem okolnosti, krenula je sa relativno visokom stopom PDV-a, a ona je iz krize u krizu rasla. Sada govoriti o tome hoće li stopa biti 24, 23 ili 22 posto, to je sporedno. Bitnija su druga porezna opterećenja. PDV je jedan od najstabilnijih oblika financiranja hrvatske države i tako treba i ostati", smatra.
"Ovi drugi porezi se smanjuju. Započelo je početkom 2015. Tad smo smanjili najviše stope poreza na dohodak. I to nije porezna reforma, to je obična korekcija. I ovo što sad Vlada nastavlja raditi u nekoliko ciklusa, je nastavak tog štepa, sa singericom. Reforma je radikalni zahvat", rekao je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Treba nam što hitnije taktika za izlaz iz ove situacije koja nas mentalno uništava. To je glavni problem. I svi oni koji trenutno pate, bolesni su i oni koji nad njima bdiju. Oni su u najtežoj sitaciji. Ali kao društvo i kao zajednica moramo što prije iz ovog", smatra.
