Vratio se orijentalni stršljen, zavičajna vrsta koja nije bila redovito bilježena u Hrvatskoj posljednjih šezdeset godina. Potvrdilo je to ovih dana Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Poput ostalih stršljena, on ima važnu ekološku ulogu – hrani se drugim kukcima, uključujući i mnoge štetnike, te tako doprinosi prirodnoj ravnoteži ekosustava.
"Za razliku od široko rasprostranjenog europskog stršljena (Vespa crabro), prirodna rasprostranjenost orijentalnog stršljena (Vespa orientalis) u Europi prilično je ograničena. To je jedina vrsta stršljena u europskoj fauni sa suptropsko-tropskim karakterom rasprostranjenosti te ujedno jedini predstavnik roda Vespa koji obitava i na afričkom kontinentu. Prirodno područje rasprostranjenosti proteže se od Indije, Nepala i zapadne Kine na istoku, preko srednjeg Jadrana, južne Italije (uključujući Siciliju) i južnog Alžira na zapadu, do južnog Balkana na sjeveru i središnje Sahare na jugu", priopćilo je Ministarstvo.
Prvi nalazi te vrste u Hrvatskoj datiraju iz 1897. godine, no nakon 1963. više nije bila redovito zabilježena. Noviji nalazi potječu s otoka Krka (2010.), a ove godine zabilježena je kod Solina, u Kaštelima i Splitu te u Istri kod Novigrada.
Hrvatska obala predstavlja rub prirodnog područja rasprostranjenosti te vrste, pa su povremene pojave u pojedinim godinama sasvim očekivane. Iako su temperature zraka i mora na Mediteranu posljednjih desetljeća porasle uslijed klimatskih promjena, zasad nema znanstvenih dokaza da one izravno utječu na širenje te vrste duž Jadranske obale.
Kako prepoznati orijentalnog stršljena?
Orijentalni stršljen veličinom je sličan europskom, ali se lako razlikuje po boji zatka. Zadak orijentalnog stršljena pretežno je smeđ, osobito u bazalnom dijelu, s malo žutih prstenova, dok je kod europskog stršljena dominantno žut, s tamnom mrljom pri bazi. Vrh zatka kod vrste Vespa orientalis je narančast, nakon tamnog poprečnog prstena, dok je kod vrste Vespa crabro žut, bez tamne pruge. Obje vrste lako se razlikuju od invazivne strane vrste – azijskog stršljena (Vespa velutina), koji je većinski crno-smeđe boje, s vrlo malo žutog na zatku i svjetložutim nogama, dok je boja nogu kod dviju zavičajnih vrsta smeđa.
Kome i kako možete prijaviti nalaz orijentalnog stršljena?
Nalaze orijentalnog stršljena i ostalih zavičajnih vrsta možete dojaviti putem aplikacije iNaturalist, odakle će podaci automatski biti uvršteni u BioAtlas – Atlas bioraznolikosti Hrvatske.
Nalaze azijskog stršljena i ostalih stranih te invazivnih stranih vrsta moguće je prijaviti u aplikaciji Invazivne vrste u Hrvatskoj.
Riječ je o stršljenu koji je veličinom gotovo isti kao europski stršljen, ali se potpuno razlikuje po boji. Posebno je opasan u ovo doba godine. Nakon uboda izaziva brojne alergijske reakcije, čak i smrt.
Ubodi otrovnih insekata posebno su opasni za osobe sklone alergijskim reakcijama. One mogu pasti u anafilaktički šok, koji se očituje kao otežano disanje, povišena tjelesna temperatura, drhtavica te mučnina i povraćanje.
Osobe koje razviju takvu alergijsku reakciju trebaju odmah posjetiti liječnika i primiti antihistaminike. Više o tome što napraviti u slučaju uboda stršljena pročitajte OVDJE.
-
Na sjeveru HrvatskePucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu
-
"Sestri se bori za život"FOTO Za ubojicom traga i slovenska policija, pronašli su vozilo: "Preminula žena bila je majka troje djece i trudna. Tuga prevelika..."
-
Upitna kvalitetaNove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
