Ilustracija (Foto: Getty Images)
Ilustracija (Foto: Getty Images)

Bol je prepuna neobičnih činjenica. Iako svi zaziremo od boli, ona ima i ''slatku'' agoniju. Neke vrste boli ljudima izazivaju dobar osjećaj. Donosimo tri najčudnije činjenice o boli.


Ljud izbjegavaju fizičku i psihičku bol kad god je to moguće, no bol je sama po sebi vrlo neobična. Ono što nekoga boli i nanosi mu štetu, drugome odgovara i izaziva mu ugodu.

1. Zašto je bol ponekad ugodna?

Vezani članci Mislav Bago objašnjava slučaj Žalac (Foto: Dnenvik.hr) Je li ministrica Žalac trebala dati neopozivu ostavku? Odgovori HDZ-ovih birača mogli bi vas iznenaditi Tomislav Žigmanov (Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL) Istraživanje pokazalo tko ima status najomraženijeg naroda u Srbiji

Znanstvenici su 2013. godine odlučili otkriti zašto se neki ljudi osjećaju dobro kada ih nešto boli. Pronašli su 18 volontera koji su bili spremni trpjeti bol. Sudionici su dobili dva testa i upozorenje prije nego što su im opečene obje ruke.

U prvom testu nije im nanesena nikakva bol, a u drugome im je zadana bol jednaka držanju vrele šalice čaja u rukama. Sudionici su kazali da im je prvi test bio bolan, a u drugome su uživali. MR skenovi mozga volontera pokazali su da, kada su sudionici znali da postoji mogućnost snažne boli, mozak je oslabio područje boli i pojačao podurčja za zadovoljstvo i ublažavanje boli. Zbog toga je loše iskustvo iz prvog testa omogućilo osjećaj ugode u drugom. Nakon što su sudionici očekivali najgore u prvom testu, osjećaj emocionalnog olakšanja stvorio je ugodu kod stvarne boli.

2. Psovanje je ublaživač boli

Svi jezici imaju jednu zajedničku stvar - nepristojne riječi. Psovanje je staro koliko i planine, a možda postoji zanimljiv razlog za njegovu dugovječnost. Psovke, koje su čest odgovor na ozljede, povećavaju toleranciju na bol. Znanstvenici su 2009. pobliže istražili tu mogućnost.

Oko 64 volontera pristalo je saznati istinu. Sve što su morali učiniti bilo je držati ruke u ledenoj vodi što je duže moguće. Isprva su psovali toliko da je istraživačima bilo neugodno slušati ih. Drugi put su morali ponoviti jednu riječ kojom bi opisali stol, primjerice 'drven' ili 'namještaj'. Na iznenađenje istraživača, dok su psovali, ispitanici su dulje držali ruke u ledenoj vodi.

Najvjerojatnija teorija sugerira da psovanje, kao vrsta agresivnog ponašanja, aktivira reakciju ''bori se ili bježi'', mehanizam preživljavanja koji omogućuje veću otpornost na bol.

3. Hodanje po LEGO kockama vs. hodanje po vatri

Mnogo ljudi iskusilo je oštru bol koju može nanijeti igračka, sitna LEGO kocka, poznata i kao 'legić', posebno kada nagazite na kockicu bosom nogom. Međutim, sve popularnije postaje tzv. hodanje po legićima, kada osoba iz zabave mora bosa hodati preko hrpe legića. Posebno čudi činjenica da je to bolnije od hodanja po vatru, također široko raširenog načina zabave.

Da LEGO kocke nanose snažniju bol od vatre, na teži način je otkrio Russel Cassevah koji je prošle godine ušao u Guinnessovu knjigu rekorda nakon najdulje ''LEGO šetnje'' na svijetu. Cassevah je prehodao 834 metra po legićima, a nakon toga mu je pružena liječnička pomoć zbog obilnog krvarenja stopala.

Iako male kockice zvuče sigurnije, vruća opeka ne može opeći kada se ispravno pripremi ''teren'' za hodanje po vatri. Na jednak su način osmišljene i šetnje po staklu, a sve kako se ne bi porezali. Krhotine su sitne i posute u tankom sloju, pa ih šetači stopalima sigurno poravnaju kada ih nagaze.

No, LEGO kocka se ne može izravnati na taj način. Kockice se pomiču pod ljudskom težinom, probadajući tako iznimno tvrde receptore u stopalima, njih čak 200.000. Ta nesretna kombinacija razlog je zašto je iznimno bolno kada stanemo na samo jedan legić, a da ne spominjemo njih tisuće...