Nada Murganić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, nakon sjednice održava konferenciju za novinare na kojoj i predstavlja planove koji uključuju i povećanje broja obitelji koje bi trebale primati dječji doplatak.
Pročitajte i ovo
"Roditelji često ističu neusklađeno radno vrijeme vrtića i njihov nedovoljan broj. U 2018. godini detaljnije ćemo ih razraditi, kao i detalje o dječjem doplatku", rekla je Murganić.
Marin Strmota, državni tajnik, objavio je i zaključke Vijeća. "Sljedeći korak je izimjena Zakona o doplatku za djecu. Naša je želja da ta naknada počne predstavljati demografsku mjeru jer podaci pokazuju da broj djece opada. Povećat ćemo dohodovni cenzus s 50 na 70 posto proračunske osnovice", rekao je Srtmota, dodajući da bi i veći broj dobitelji dobivao pronatalitetni dodatak.
I dalje će ostati tri dohodovna razreda, a jednak će biti i iznos za svaki razred. Mijenja se jedino gornja granica za treći dohodovni razred. Dosad su, naime, obitelji koje po članu ostvaruju 1663 kune prihoda imale pravo na 200 kuna po djetetu, a po aktualnom prijedlogu na tu će naknadu imati pravo i obitelji s prihodom od 2328 kuna po članu kućanstva.
Povećanje cenzusa za dječji doplatak stajat će oko 440 milijuna kuna koji su, tvrdi Strmota, osigurani u proračunu za 2018. godinu.
Osigurano je 70 milijuna kuna za širenje mreže dječjih vrtića za koje će se moći prijavljivati jedinice lokalne samouprave.
Najavljeno je da će se poraditi i na pitanju migracijske politike, a Ministarstvo će uskoro organizirati okrugli stol na kojem će se "iznijeti konkretni prijedlozi za povratak iseljenika".
Stanje nije izvanredno već izazovno
Novinari su podsjetili ministricu Murganić da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zbog demografske sitaucije rekla da je u Hrvatskoj izvanredno stanje, no ministrica se nije složila s takvom konstatacijom.
"U Hrvatskoj je izazovno stanje, to su izazovi koji su pred nama i mi se s njima nosimo", rekla je Murganić, dodajući da je obaveza Predsjednice da upozorava, a Vlada provodi mjere i politike. "To je ipak zajednička politika, ne vidim razloga da je velika razlika između Pantovčaka i Banskih dvora. Mislim da nam je dobrobit naših građana svima jednaki cilj", kaže Murganić.
