Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

'Informacije se ne objavljuju selektivno, MORH nije šutio, po izvješću koje mi imamo od naših ljudi, naši nisu upali u zasjedu', rekao je ministar obrane Branko Vukelić.


Bombaški napadi, kaos, palež, nasilje, smrt! To je afganistanska svakodnevica ispisana na gotovo stotinjak tisuća stranica strogo čuvane i američke vojne tajne osvanula je na internetu. I hrvatski mirovnjaci bili su izloženi napadima, otkriva golema baza podataka. Spominje se čak 13 rizičnih zadaća.

Vezani članci Andrej Plenković (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Premijer izrazio sućut obitelji poginulog vojnika: ''Hrvatska je u mislima s vama. Josipova žrtva je podnesena plemenitoj dužnosti'' Slika nije dostupna Afganistan: Hospitaliziran skupnik hrvatske vojske

Prije godinu dana hrvatski tim za obuku afganistanske vojske upao je u zasjedu, u Chaghcharanu, na zapadu te zemlje. U vatrenom okršaju s talibanima, dvojica Afganistanaca su ranjena. Pokazuju to podaci organizacije specijalizirane za objavu dokumenata, koje uglavnom dobiju od 'zviždača'. Javnost o ovome od Ministarstva obrane nije doznala ništa.

Vukelić je opovrgnuo medijske napise da su hrvatski vojnici u Afganistanu sudjelovali u borbenoj misiji te da je njegovo ministarstvo to prešutjelo, istaknuvši da su vojnici samo pomagali ranjenima i to nakon borbenih djelovanja, te izvijestivši da je u tijeku provjera zašto se po tom pitanju izvješće HV-a u Afganistanu razlikuje od onog američkih sigurnosnih službi.

>> MORH tajio opasne akcije hrvatskih vojnika

'Zašto u izvješću među ovih 90 tisuća stranica piše suprotno? Mi to sad istražujemo, prema izvješću naših vojnika, oni s samo sudjelovali u izvlačenju ranjenih Afganistanaca. Njihov posao je opasan, posao vojnika je takav, čak i kada je mir i kada se obavljaju mirovne zadaće, a kamoli u prostoru u kojem postoje teoristi i napadi. Uvijek je moguća nesreća. Ali ono što je bitno, naši pripadnici ne sudjeluju u nikakvim ratnim djelovanjima i sukobima koji su vezani s talibanima. Mi smo na području sjevera i u Kabulu, više nismo na području zapada. Ali i tu postoje teroristički napadi i napadi na naše kampove. Posao vojnika je opasan, ali ono što je bitno i važno je da naši ne sudjeluju u ratnim operacijama', objasnio je Vukelić.

'U svakom slučaju, naša izvješća koja su s terena došla govore o sudjelovanju u izvlačenju ranjenih pripadnika. Dakle to govori da su naši pripadnici Oružanih snaga kasnije došli na mjesto tog napada i pomogli u izvlačenju što je i dio njihovih zadaća', izjavio je Vukelić.

Mediji su, pozivajući se na izvješće američkih tajnih službi objavljenima na WikiLeaksu, napisali da je Ministarstvo obrane hrvatskoj javnosti prešutjelo prošlogodišnji napad talibana na hrvatske pripadnike mirovne misije ISAF u Afganistanu.

U tom je izvješću opisano navodno borbeno djelovanje nekoliko hrvatskih vojnika iz sastava tima za obuku koji su zajedno s pripadnicima afganistanske vojske sredinom kolovoza prošle godine upali u talibansku zasjedu kod Chancharana. U razmjeni vatre tada su ranjena dvojica pripadnika afganistanske vojske.

Domaći mediji pišu i da je MORH propustio detaljno opisati slučaj ranjavanja jednog hrvatskog razvodnika u prosincu prošle godine, kao i da su se hrvatski vojnici u Afganistanu u srpnju prošle godine našli u unakrsnoj vatri u kojoj je oštećeno nekoliko njihovih vozila.

U Vukelićevom izvješću, pisalo je da su naši ondje došli naknadno, kako bi izvlačili ranjene. Isto je stiglo i predsjedniku na stol, ali istina je, tvrdi on, posve drugačija. 'Nije bilo nikakvog tajenja, nikakvih dramatičnih stvari, izvješća dolaze redovito', rekao je Ivo Josipović. Brigadir Martin Starčević, zapovijedao je 13. hrvatskim kontingentom. Izlasci u patrolu, osiguranja, očevidi nisu im bili jedini posao. Opasnost raste svakodnevno i nerede je, kaže, nemoguće izbjeći.

Puno je jasnije u kakvoj se to misiji Hrvati nalaze

'Nikad se ne može predvidjeti što se sve može dogoditi. Ne može se reći da je bezopasno i da se u Afganistan odlazi bez ikakve ugroze. Ali ono čime se naši bave tamo, uglavnom su manje ugroženi', rekao je Stračević.

On osobno, nije bio blizu vatrene linije. Ali itekako se sjeća situacije uoči tamošnjih predsjedničkih izbora, i izbušenih guma. '23.7. 2009. imali smo izravan napad, oštećena su dva motorna vozila', kaže Starčević. Hrvati, koji su ondje, profesionalci su, i otišli su dobrovoljno. No, da je MORH svojedobno tajio njihov odlazak u Kandahar, najjače talibansko uporište na jugu, novinari su doznali iz anonimnih pisama. Ondje i na sve krvavijoj granici s Pakistanom je najnesigurnije.

Većina hrvatskih vojnika i policajaca nalazi se u glavnom gradu i na sjeveru, gdje se stanje zaoštrava. To što su mediji mnogo puta do sada bili brži od državnog i vojnog vrha, zabrinjava i savjetnika za vojna pitanja bivšeg predsjednika Mesića. 'Te informacije su trebale doći prije do javnosti u Hrvatskoj. I one incidente situacije za koje smo saznali prije od novinara, a onda dobili službene potvrde, nije dobra situacija. Postoji dio političke elite, koja donosi odluke o slanju naših, a da nisu imali ove informacije, koje sada vidimo', rekao je Vlatko Cvrtila, sa Fakulteta političkih znanosti. Tajni podaci, koji su procurili, nisu ugrozili ničiju sigurnost, smatra naš sugovornik. Ali sada je puno jasnije u kakvoj se to misiji Hrvati nalaze.