Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U Oluji je sudjelovao kao zapovjednik Specijalne policije, a haško ga je Tužiteljstvo optužilo da je, zajedno s Antom Gotovinom i gotovo cijelim tadašnjim vojno-političkim vrhom, bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata.


Rođen 8. svibnja 1955. godine u Đurđevcu, Mladen Markač se policijskim snagama tadašnjeg Sekretarijata unutarnjih poslova SFRJ pridružio 1982. godine, nakon stjecanja diplome na zagrebačkom Sveučilištu te odsluženja vojnog roka. Osam godina kasnije bio je suosnivač policijske postrojbe za posebne namjene koja je ubrzo prerasla u Antiterorističku jedinicu Lučko, a čijim je zapovjednikom postao 1991. godine.

Vezani članci Slika nije dostupna Haag odgodio izricanje presude Šešelju na neodređeno Slika nije dostupna Brammertz će tražiti reviziju presude Stanišiću i Simatoviću, o Gotovini još nije odlučio

Godinu poslije promaknut je u general-bojnika (u pričuvi), a 1994. godine predsjednik Franjo Tuđman imenovao ga je pomoćnikom ministra unutarnjih poslova, čime je ujedno postao zapovjednikom Specijalne policije MUP-a. Upravo je na toj poziciji sudjelovao u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, iz koje je izašao s činom general-pukovnika.

>> Presuda generalima UŽIVO na Novoj TV i Dnevnik.hr!

Haško ga je tužiteljstvo za ratne zločine počinjene tijekom i nakon Oluje optužilo 2004. godine. U ožujku iste godine, zajedno s generalom Ivanom Čermakom, dragovoljno je otputovao u Nizozemsku gdje je do privremenog puštanja na slobodu u prosincu boravio u pritvoru. U međuvremenu je njegov i Čermakov slučaj objedinjen s postupkom protiv Ante Gotovine.

Oko Božića 2007. u medijima su se pojavile fotografije Markača kako u društvu tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina i prvog čovjeka HVIDRA-e Josipa Đakića sudjeluje u lovu na veprove na Bilogori. Time je prekršio uvjete privremene slobode (napuštanje određenog mjesta boravka bez propisane dozvole) te je, na zahtjev dežurnog haškog suca, ekspresno prebačen natrag u pritvor iz kojega nije izašao do danas.

Nepravomoćno osuđen kao sudionik zločinačkog pothvata za 'trajno uklanjanje' Srba iz Krajine

Suđenje je krenulo u ožujku 2008., a u travnju prošle godine nepravomoćno je osuđen na 18 godina zatvora nakon što je proglašen krivim kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata, čiji je cilj bilo 'trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz područja Krajine'. Prema tvrdnjama tužitelja, pothvat je predstavljao, odnosno uključivao, počinjenje kaznenih djela progona, deportacije i prisilnog premještanja, pljačke i razaranja, a njegove su posljedice bile i ubojstva, nehumana djela te okrutno postupanje. Markač je proglašen krivim po svim točkama, osim po točki o prisilnom premještanju.

Raspravno je vijeće u presudi zaključilo da je na samom početku Oluje počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim granatiranjem, a da je taj plan u formi udruženog zločinačkog pothvata osmišljen na sastanku hrvatskog državnog i vojnog vrha na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom na Brijunima 31. srpnja 1995. Tamo je bio i Markač, koji je stoga naveden kao jedan od članova zločinačkog pothvata.

>> Oči Hrvatske uprte u Haag: Danas presuda generalima Gotovini i Markaču!

Za Markača je sud utvrdio i da je imao sveukupnu kontrolu nad snagama Specijalne policije, da je zapovijedio granatiranje Gračaca, znao za sudjelovanje svojih potčinjenih u izvršenju kaznenih djela razaranja, pljačke i ubojstava te da je svojim ponašanjem i sudjelovanjem u prikrivanju zločina pridonio atmosferi nekažnjivosti. Prema presudi, pripadnici Specijalne policije ubili su 25. kolovoza 1995. nekoliko starijih seljana u zaseoku Gruborima. Tog i sljedećeg dana ista je postrojba, osiguravajući teren za prolazak Vlaka slobode, prema presudi, zapalila imovinu u Gruborima i selu Ramljane.

Za zločinački pothvat prvi put čuo na suđenju

Njegova je obrana uložila žalbu, osporavajući sve bitne dijelove prvostupanjske presude. Sam Markač je u obraćanju Žalbenom vijeću u svibnju ove godine rekao da nije nikakav član udruženog zločinačkog pothvata niti ratni zločinac te da je o postojanju bilo kakvog zločinačkog pothvata prvi put čuo na ovom suđenju. 'Nisam planirao, počinio niti prikrivao bilo kakav zločin jer to nije u skladu s mojim životnim svjetonazorom', kazao je Markač.

Premda je Žalbeno vijeće odbilo zahtjeve obrane za uvođenjem niza novih dokaza te zahtjev Hrvatske da se u postupak umiješa u svojstvu 'prijateljice suda', u srpnju je iz Haaga stiglo svojevrsno iznenađenje. Suci su, naime, tužiteljima poslali zahtjev da odgovore vjeruju li da se generalima Gotovini i Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da nisu bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna krivnja po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagačima u zločinačkom pothvatu. Neki domaći pravni stručnjaci kazali su kako taj zahtjev može pokazivati da Žalbeno vijeće ne vjeruje u teoriju udruženog zločinačkog pothvata te pokušava doći do drugog načina utvrđenja kaznene odgovornosti.

>> Godine borbe za slobodu: Ratni put Ante Gotovine

Ako ga oslobode, u Hrvatsku stiže uskoro

Pravomoćna presuda bit će izrečena danas. Markačev branitelj Goran Mikuličić kaže da je sa svojim klijentom u stalnom kontaktu te da se njegovo zdravstveno stanje, nakon nedavnog operativnog zahvata, bitno popravilo.

Žalbeno vijeće može donijeti presudu u rasponu od oslobađajuće presude, u kojoj bi utvrdilo da nije postojao udruženi zločinački pothvat, do potvrde prvostupanjske presude.

U slučaju potvrde prvostupanjske presude, tj. zatvorske kazne u trajanju od 18 godina, Markač bi dvije trećine kazne odslužio u ožujku 2019. godine i tada bi bilo moguće njegovo puštanje na prijevremenu slobodu. Ako je suditi prema dosadašnjoj praksi, u slučaju oslobađajuće presude Žalbeno bi vijeće naložilo da se Markača odmah pusti na slobodu, što bi značilo da bi u Hrvatsku mogao stići relativno brzo.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook