Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Iako standard u Hrvatskoj raste, velik dio kućanstava i dalje ima ozbiljnih problema s preživljavanjem, a čak tri četvrtine kućanstava ima problema s pokrivanjem mjesečnih troškova, pokazuje posljednje istraživanje Centra za istraživanje tržišta - GfK.


Kako bi bili u stanju pokrili barem osnovne životne troškove,
primanja unutar te skupine trebala bi porasti za čak 78 posto, navodi se u u istraživanju stanja za prošlu godinu, provedenom na uzorku od tisuću kućanstava.

Vezani članci Poskupljuje grijanje: Ilustracija - 5 Plin, briketi ili peleti - čime je najbolje grijati se ove zime? Proizvođači ističu: "Onaj tko nema tu mogućnost, plaćat će dosta visoku cijenu" Slika nije dostupna Bebić: Demantiram da nam je Jurica podmirio putne troškove

Rezultati istraživanja pokazuju da hrvatska kućanstva još uvijek trećinu svojih prihoda troše na hranu i piće. Kada se tome dodaju i troškovi stanovanja odnosno režije, proizlazi da i dalje polovica prihoda ide na zadovoljenje najosnovnijih egzistencijalnih potreba.

Zanimljivo je da kućanstva koja imaju troškove za medicinske usluge, na to u prosjeku troše preko 160 kuna mjesečno, dok se trošak za mobilni telefon kreće u prosjeku oko 250 kuna mjesečno, a u zbroju s fiksnim telefonom dosežu i 470 kuna. Na duhan i cigarete troši se oko 415 kuna, a na obrazovanje tek malo više od 450 kuna mjesečno.

Prosječno kućanstvo u 2006. raspolagalo je mjesečno s oko šest tisuća kuna ili 820 eura. Vidljive su razlike između regija, pa su najniža primanja u Lici, Kordunu i Banovini (oko 4.725 kuna), a najviša u zagrebačkoj regiji gdje se penju na približno 7.650 kuna.

S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni
prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova kreću se oko 8.200 kuna. Dakle, procijenjeni potrebni prihodi i dalje dosta odstupaju od stvarnih, navodi se u istraživanju.

Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode dobiva se podatak da su, u prosjeku, potrebna primanja čak 36 posto veća od onih koja su ostvarena, odnosno raspoloživa. Za raskorak između raspoloživog i potrebnog građani dosta "spretno" koriste tzv. plastični novac - kartice, gotovinske kredite te dozvoljeni minus na tekućim računima, ističe GfK.

Tek nešto malo preko devet posto kućanstava iskazuje da ima prihode veće od potrebnih, a još približno 13 posto ima prihode točno koliko im treba.

U pregledu troškova samo je četvrtina ispitanih navelo da uz redovite troškove (za hranu, odjeću i obuću, telefone, prijevoz, medicinske usluge, neke oblike kulture i zabave ili rekreacije te obrazovanje) redovito štedi. Novac na banku redovito stavlja tek 27 posto kućanstava, dok ih 16 posto štedi u obliku stambenog kredita.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju