Željezo, izolacija, beton, cijevi... Cijene lete u nego, a građevinari na izdisaju.
"Krajnji je trenutak da se nešto riješi jer projekti će sigurno stati. Zaustavljanje projekata vodi u recesiju i u krizu", rekao je građevinski poduzetnik Drago Kamenski.
Napuštena gradilišta sve su češći prizori diljem Hrvatske. I Grad Zagreb je već, zbog visokih cijena, raskidao stare i sklapao nove ugovore. "Naravno da nam sadašanja situacija predstavlja problem, ali mislim da neugovaranje poslova nije opcija", rekao je zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.
Pročitajte i ovo
U šoku su i u zakladi koja obnavlja razrušene kuće Banovine. "Krenuli smo nakon potresa i od tad je cijena narasla više od sto posto", rekao je Ivan Blažević iz zaklade Solidarna.
"Doživjeli smo ponude koje traju 48 sati, umjesto uobičajenih nekoliko tjedana, pa čak i mjeseci - sve zbog užasnog rasta cijena", dodao je.
Građevinarima je samo jedno prihvatljivo. "Da se trošak priznaje do rasta od 10 posto kojeg bi pokrio izvođač, a nakon toga plaćao bi investitor", rekao je Kamenski.
Cijene materijala moraju se češće s tržištem usklađivati.
"Svaka tri mjeseca. To bi bio dobar ritam", rekao je Korlaet.
Čak i ako država nađe rješenje problema, ne znači da je cijela situacija završena. "Da rast cijena danas stane, iduće dvije, tri godine bi se sve smirivalo", dodao je Kamenski.
Što može napraviti država?
A što zapravo država može učiniti kako bi spasila investicije i građevinski sektor? Za Dnevnik Nove TV je o tome Mislav Bago razgovarao s Mirjanom Čagalj, potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore, koja se složila s pesimističnom prognozom oko oporavka hrvatskog gospodarstva.
"Vjerujem da ćemo se oporavljati dvije, tri godine. Pored veletrgovačkih cijena, mi pratimo kretanja svjetskih burza i podatke koje objavljuje Državni zavod za statistiku. Cijene materijala od 10. mjeseca 2020. godine kontinuirano rastu, i to u velikim postotcima", rekla je.
Kaže da su sadašnja poskupljenja indikator budućih. "S obzirom na trenutna poskupljenja struje, benzina i ostalih energenata, možemo pretpostaviti da će doći do poskupljenja materijala koji ovise o njima. Onih koji se koriste u visokogradnji, opekarskih materijala, asfalterskih, onoga što se koristi u obnovi Zagreba. Doduše, svi ostali ugovori su drugačiji, pa zahtijevaju drugačiji pristup, i zahtijevaju reviziju cijena od prošle godine", rekla je.
Koliki je stvarni porast cijena?
U zadnjih godinu i pol dana, porast cijena građevinskog materijala je zaista bio ogroman. Cijena armaturnih šipki porasla je u tom razdoblju za 144 posto, cijena betona za 22 posto, cementa za 31 posto, drvenih greda za 75 posto, kanalizacijskih cijevi za 77 posto, cigle za 37 posto, struje za 107 posto, a plina za 374 posto. Što je s novim mjerama Vlade?
"Idući tjedan se vjerojatno donosi zaključak, međuresorni dokument koji je dogovoren u razgovoru između četiri ministarstva. Taj dokument upućuje izvođače radova da postupaju po zakonu, koji im kaže da ako cijene porastu za više od 10 posto onoga što je ugovoreno, investitor to mora platiti", rekla je Čagalj.
Pročitajte i ovo
"U slučaju da su ugovorene fiksne i nepromjenjive cijene je tako, a kod većine radova je uglavnom ugovorena nepromjenjiva cijena, jer se u zadnjih godinu i pol događa ono što se nije u posljednjih 20. Svi su se našli u čudu, nisu ugovorene formule za povećanje cijena, i sad je potreban ovaj period dok Vlada ne donese odluku o tome kako će svi identično postupati", rekla je.
"Ugovori bi se trebali raditi s promjenjivom cijenom, ali treba upozoriti izvođače da cijena čelika počela padati na svjetskom tržištu, pa će investitori tražiti i povrat novca", dodala je.
Problem poslijeratne Ukrajine?
Najveći dio građevinskog materijala dolazi iz Ukrajine, koja će nakon rata postati najveće gradilište u Europi. Hoćemo li onda imati još problema, budući da će većina materijala ostajati u Ukrajini? "Pa čelik dolazi iz Kine, Nizozemske, nešto dolazi iz Bosne i Hercegovine, a jedan dio sirovina dolazi iz Ukrajine o kojem ovise PVC cijevi", odgovorila je Čagalj.
"To je jedna kombinacija rada na aglomeracijama, kad se Zagreb počne intenzivnije obnavljati, ali imamo velike infrastrukturne objekte koji se sada rade. Ukupna vrijednost radova u građevini u Hrvatskoj je trenutno 70 milijardi kuna, dakle sedam posto BDP-a. To je velika vrijednost, a poskupljenje materijala će to sve skupa dignuti za 30 posto", rekla je.
"Nimalo optimistične poruke, sljedeće razdoblje pred nama je razdoblje skupe gradnje, tako da što ste gradili i adaptirali po jeftinim cijenama - adaptirali ste", zaključio je Bago.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
zločinačko udruženjeUhićenja u tijeku: Nova akcija USKOK-a i policije
-
U policijskoj postajiŠokantno otkriće: Brat osumnjičenog za ubojstvo male Danke nije umro prirodnom smrću?
-
Za Dnevnik Nove TVIvana Petrović istaknula dvije mogućnosti i poručila: "Nitko nema pravo udariti na ustavni poredak Hrvatske"
