O odnosima u Banskim dvorima, ali i stanju u sustavu obrazovanja razgovarali smo s ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak.

Galerija


Kako vi komentirate ostavku Gorana Marića? Je li vas iznenadila?

Da, iznenadila me, moram priznati. No s obzirom da javnost s pravom očekuje da se stvari objasne, da se bude transparentan i otvoren te da se s integritetom odgovara na ta pitanja, to je bilo očekivano.

Ovo je druga ostavka u samo tjedan dana. Kakvo je ozračje u Vladi?

Vezani članci Intervju s Blaženkom Divjak (Foto: Dnevnik.hr) Ministrica Divjak odgovorila Bandiću: "Njegova zadaća sigurno nije ovo čime se sada bavi" Blaženka Divjak (Foto: Dnevnik.hr) Divjak: "Cilj reforme je da učenici nauče rješavati probleme i steknu funkcionalno znanje"

Prije svega moramo razmišljati o tome što građani očekuju od nas. A očekuju da se živi bolje, da budu promjene i mi na tome moramo raditi. To je zadaća nas ministara i bez obzira kako surađujemo, moramo isporučiti rezultate.

Odnosi HNS-a i HDZ-a nisu najbolji. Bojite li se da u rekonstrukciji neće biti mjesta za vas?

Pa prije svega, ja o koalicijskim odnosima ne mogu govoriti jer ja nisam članica stranke, iako je ova pozicija u kvoti HNS-a. Ono što mi radimo u Ministarstvu i što ja zagovaram su reforme u sustavu i one idu u petoj brzini. Mislim da činjenica da u manje od dva mjeseca krećemo s kurikularnom reformom u svim školama je nešto što potvrđuje da smo dobro planirali i dobro radili.

Što ako vas premijer preduhitri i zahvali vam se na suranji?

Svoju vrijednost i potvrdu reformskih procesa dobivamo na dva načina. Prvo je stanje u resoru, drugo su vanjske evaluacije, prvenstveno mislim na potvrdu Europske Komisije koja je u dva navrata pozitivno ocijenila naše reforme i put kojim idemo. Što se tiče premijera, on ima odriješene ruke što se tiče sastava Vlade, naravno uz podršku u Saboru.

Puno je kritika na sustav obrazovanja, i vi ste dio sustava. Jeste li vi odgovorni za loše rezultate državne mature?

Prije svega mora se razumijeti da je to kompleksan sustav. I ono što smo ove godine vidjeli na maturi je rezultat barem 12 godina rada tih učenika i njihovih učitelja u školama, a da ne govorimo da udjela u tome imaju i roditelji.

Uvijek se svi vade na svoje prethodnike...

I to zapravo govori u prilog tome da je ova reforma nužna. Svi onu koji su tvrdili da je naš sustav dobar, ovo ih treba razuvjeriti. Da bismo sustav učinili dobrim, prije svega u školi moramo promijeniti način rada. Treba veći naglasak na rješavanje problema, ali i na kriterijsko ocjenjivanje. Jer ovo je veliki raskorak između ocjena koje učenici dobivaju u školi i rezultata na državnoj maturi.

Svaki drugi učenik prolazi s pet.

Ne baš. To treba razjasniti. U nižim razredaima 75 posto, u višim 45 posto, a u srednjim školama svega 20 posto. Prema podacima Nacionalnog centra, ispada da među onim učenicima koji su pali matematiku, njih 33 posto imalo je 4 ili 5 u školi iz matematike.

Tko je kriv za taj ogroman raskorak?

Sustav moramo složiti kriterijski, i učitelji i profesori u školama to moraju naučiti i na tome radimo, edukacijama s 40.000 učitelja i nastavnika. Da se nauče ocjenjivati prema kriterijima. I ti isti kriteriji moraju se primijenjivati u školi i na maturi, da sve vodi prema istom ishodu.

Zašto jednostavno ne uvedete nacionalne ispite ili malu maturu?

To je samo još jedan dodatni dijagnostički alat, a nije rješenje problema. Nacionalni ispiti se postupno uvode, iduće godine imamo i pilot uvođenje. To neće riješiti situaciju. Moramo na drugi način raditi u školi. Ali i pritisak roditelja i na učitelje i djecu treba smanjiti kako bi se doveo sustav u red. Reforma koja sada ide u škole, svoje će rezultate pokazati 2022. To je prvi trenutak kada ćemo vidjeti rezultate onih koji su najmanje dvije godine radili po reformiranom kurikulumu.

Niste prva ministrica koja najavljuje promjene. Bilježimo katastrofalne rezultate međunardonih testiranja, PISA testova. Jeste li vi njih upotrijebili u reformu?

Naravno da jesmo. Ja sam prva ministrica koja je osigurala edukacija za 40.000 ljudi...

Ali učitelji se i dalje žale da nisu spremni.

Istina je da je za veliku većinu učitelja ovo prva reforma koja se radi i njima ćemo pružiti svu podršku. Ne može se u godinu dana edukacije sve promijeniti, ali je ideja i da se tijekom cijele iduće godine i godine koja slijedi putem savjetničkih posjeta u školama, pruža podrška i svim učiteljima.

Hoće li se riješiti problem papirologije na koju se žale i hoćete li im omogućiti veće plaće, obećali ste ih?

Adminstrivno rasterećenje je jako važno. Fokus treba s papirologije prebaciti na učenike. Idemo s paketom promjene pet pravilnika. Između ostalog, mijenjamo potrebu da se na početku napravi vremenik za cijelu školsku godinu. Izbacit ćemo iz upotrebe sve one žute i roze knjižice koje učitelji moraju ispunjavati. I uvest ćemo digitalizaciju, da se na jednom mjestu vide svi podaci.

Plaće?

Moj zahtjev je i prema Vladi i premijeru šest posto. O tome se razgovara. To je dio paketa, nije samo na Ministarstvu da donese odluku. Koliko je meni poznato i sindikati su premijeru poslali zahtjev za sastanak. Sigurna sam da je ovih 6 posto zasluženo. Na koncu, složenost poslova bitno se povećava. I učitelji i profesori su ti koji ulaze u najveću reformu u modernoj Hrvatskoj.