Ministrica Divjak obećala 15 milijuna kuna za vukovarsku školu koja već godinama čeka obnovu

Vidjeli smo da će informatika biti obvezan predmet samo u 5. i 6. razredu. Zašto ne već od prvog razreda, s obzirom na to da su današnja djeca od malih nogu dobro upoznata s pametnim telefonima i računalima?

Pročitajte i ovo Najteži je prvi korak Ministrica Divjak odgovorila kritikama na račun uvođenja informatike u škole: "Da smo čekali jedni druge, nikad to ne bi uveli" ''Škola za život'' Ministrica naljutila učitelje informatike: "Jednostavno laži... Gledaš i ne vjeruješ šta se događa"

Prvi razlog je to što je predviđeno, i već sad su razvijeni dokumenti da se od prvog razreda mijenja kurikulum, ali da je informatika izvan obaveznog programa. Naravno da neke županije i škole to već imaju u programu. Drugi je razlog što je zasada satnica u prva četiri razreda takva da nije baš lako uklopiti informatiku u raspored, obzirom na uzrast djece.

Što se tiče petog i šestog razreda, procjena je da je to primjerena dob i da se tom predmetu može pristupiti na ozbiljniji način, a da opet bude zanimljivo.

Kako? Hoće li djeca programirati?

Sigurno će programirati. Ono što je bitno jest da sada imamo problemski pristup. Tako se više neće učiti što je algoritam, već će se postaviti problem i potom koraci za njegovo rješavanje. Nakon toga prelazimo na kodiranje i programiranje – to je vrlo primjereno za djecu te dobi.

Danas djeca koja izaberu informatiku u drugom razredu osnovne prvo ispunjavaju zadatke u radnoj bilježnici, a onda na računalu. Je li to prirodno?

Nije prirodno jer djeca uče na drugačiji način. Već s dvije ili tri godine, djeca su u stanju upotrebljavati tehnologiju pa to treba iskoristiti. To je razlog zašto smo išli na opremanje škole i da sve škole imaju jednake mogućnosti i prijenosna računala koja djeca mogu koristiti. Onda ćemo radnu bilježnicu iz informatike izbaciti iz upotrebe.

Najavili ste da zdravstveni i građanski odgoj - također kreću od iduće godine. Znamo da je to mnogim roditeljima trn u oku. Hoće li oni moći isposlovati da njihova djeca ne moraju slušati sate, o recimo, spolnom odgoju?

Treba reći da su zdravstveni i građanski odgoj dio međupredmetnih tema. Tu su i financijska pismenost, poduzetništvo, primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija. To su vrlo uređeni kurikulumi. Oni su dostupni i pozivam sve da ih pogledaju. Mislim da tu nema nekih posebnih prijepora.

Bude li ipak nekih otpora, mogu li roditelji reći ne?

Ne očekujem neki otpor, izmjene i dopune zakona sada su u javnoj raspravi. Sadržaja koji su ideološki obojeni praktički nema, ali ako bi ih bilo, Agencija za odgoj i obrazovanje bi ih mogla tako okarakterizirati pa bi roditelji mogli takvu opciju.

Djeca i dalje nose teške torbe. Kada se i kako taj problem misli riješiti?

Već se sada se to može riješiti i djeci reći što treba donijeti u školu i da neke knjige mogu ostaviti kod kuće. Ravnatelji, učitelji i nastavnici imaju autonomiju da to sami organiziraju na najbolji način. Tijekom eksperimentalnog provođenja cjelovite kurikularne reforme ćemo smanjiti tiskane materijale i udžbenike u određenom postotku pa će dosta toga biti digitalno. To naravno ne znači da ćemo knjige izbaciti iz škole, knjige su vrlo vrijedne i ostat će u programu.

Ispaštaju li djeca zbog jakog nakladničkog lobija?

Kad ne bismo ništa mijenjali, onda bi ispaštala. Razgovarali smo nakladnicima i oni su spremni digitalizirati se. Vjerujem da će nakon ove eksperimentalne provedbe i na tom području kroz godinu dana biti ostvareni bolji rezultati.

Mnoge škole su u jako lošem stanju. Stropovi opadaju, djeca su u opasnosti. Godinama Nova TV upozorava na problem vukovarske škole Nikole Andrića, gdje se djeca ne smiju igrati na igralištu, a, zgrada je puna rupa od gelera. Što se može poduzeti da se to promjeni?

Mi smo sada učinili mnoge stvari da se taj problem riješi. Prije svega, zakonskom osnovom omogućili smo da središnja država intervenira ako je u nekoj školi situacija takva da ugrožava sigurnost djece.

Hoćete li to konkretno napraviti za ovu školu?

Da. Osigurana su sredstva, mislim da je riječ o 15 milijuna kuna u prijedlogu proračuna za iduću godinu. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju sadrže i proširenje odredbe kada središnja država može intervenirati.

Kada će ta škola dobiti taj novac i hoće li dobiti dovoljno za cijelu školu?

Procjena je da će taj iznos biti dovoljan za cijelu školu. Mi pozivamo i osnivače da više brige vode u smislu nadzora u školama i osiguravanju sredstava za održavanje škola.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr