Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva opovrglo je danas navode da će budući pravilnik o gospodarenju muljem omogućiti korištenje opasnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi.


Prijedlog pravilnika, koji je na javnoj raspravi, "načinjen je upravo zbog toga kako bi se spriječilo odlaganje na poljoprivredne površine mulja koji bi mogao ugroziti zdravlje ljudi ili kvalitetu tla. Mulj namijenjen korištenju u poljoprivredne svrhe mora također udovoljavati i propisima Ministarstva poljoprivrede koji se odnose na korištenje gnojiva", navodi Ministarstvo zaštite okoliša.

Vezani članci Bolnica u Klaićevoj (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL) Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška o brutalnom zločinu: "Znali smo za obiteljsko nasilje. Nije bilo propusta. Posjećivali smo obitelj redovito" Prosvjed u Šarengradu - 4 Stanovnici Šarengrada u strahu jer im se kamioni - zabijaju u kuće: ''Samo gledaš odakle će te lupiti''

Tvrdi da je "pravilnikom izričito navedeno pod kojim uvjetima se mulj nastao u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda može koristiti u poljoprivredi, posebno imajući u vidu strogo propisane granice teških metala koje se mogu naći u takvom mulju, uz obveznu kontrolu sadržaja teških metala u mulju, ali i u tlu na kojem se planira odložiti mulj". Dodaje da su prijedlog pravilnika objavili na svojim internet stranicama, ali da nisu dobili niti jedne primjedbe stručnjaka.

Ministarstvo tvrdi da "nije točna tvrdnja da se mulj iz uređaja za obradu otpadnih voda u svijetu ne koristi u poljoprivredne svrhe, jer pravilnik u potpunosti prenosi odredbe Direktive 86/278/EEC, koja...daje mogućnost članicama EU da unesu i strože odredbe od onih navedenih u Direktivi".

"Dopušteni sadržaj teških metala u suhoj tvari mulja koji je propisan hrvatskim pravilnikom značajno je niži od graničnih vrijednosti dopuštenih Direktivom, pa tako u slučaju kadmija hrvatski pravilnik dopušta maksimalnu koncentraciju do 5 mg/kg, a Direktiva 40 mg/kg suhe tvari mulja, što znači da je vrijednost propisana Pravilnikom osam puta stroža od one propisane Direktivom".

Ministarstvo navodi da postoji niz mogućnosti da se otpadni mulj nastao obradom otpadnih voda, primjerice iz prehrambene industrije, bez ikakvih problema koristi kao gnojivo. Hrvatskim propisima nije dopušteno u kanalizaciju ispuštati industrijske otpadne vode koje nisu prethodno obrađene, pa tako primjerice otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba, koji u sebi sadrži i sastojke iz nepročišćenih industrijskih voda, uopće nije pogodan za korištenje u poljoprivredi.