Ministarstvo je to učinilo u povodu objavljenih članaka u nekoliko javnih glasila da će vječni studenti jednim ispitom steći diplomu bez završenog fakulteta.
Pročitajte i ovo
Bolest modernog društva
Želite li ovo svojoj djeci? Problem može eskalirati i do poremećaja ovisnosti
Kako će biti ove godine?
Počeli su upisi u srednje škole: Pogledajte koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik
U tim se tekstovima, kako se napominje, krivo i neutemeljeno sugerira da će budući Hrvatski kvalifikacijski okvir omogućiti neuspješnim učenicima ili studentima lako stjecanje željenih kvalifikacija.
"A istina je upravo suprotna. Njihov put do željenih kvalifikacija, dakle kvalifikacija, a ne diploma, bit će teži i mukotrpniji nego što je bio onaj koji, nažalost, kao učenici i studenti nisu uspjeli završiti nastojeći dobiti diplomu", navodi se u priopćenju Slobodana Uzelca, državnog tajnika za visoko obrazovanje, koji je o toj temi jučer razgovarao s dijelom novinara.
U priopćenju se navodi kako valja imati na umu da je već sada u nekim zemljama moguće do određene kvalifikacije stići ne samo formalnim nego i informalnim i neformalnim putem, ali tek nakon postupka ispitivanja stečenih znanja, vještina i kompetencija.
"Svi oni koji žele steći neku od kvalifikacija, moraju u strogoj
ispitnoj proceduri - ne bilo gdje - nego u školama ili visokoškolskim ustanovama, putem jednakih ispitnih procedura, pokazati potpuno ista znanja, vještine i kompetencije kakve su pokazali i učenici ili studenti koji su položili propisane ispite tijekom svoga formalnog učenja ili studija", navodi se u priopćenju.
Hrvatskoj tek predstoji rad na kvalifikacijskom okviru, a vezano uz to i na sustavnom uređenju informalne i neformalne mogućnosti stjecanja kvalifikacija. Hrvatska Vlada 27. rujna donijela je odluku o osnivanju Povjerenstva za izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, sastavljenog od 27 članova, na čelu kojega je ministar znanosti, obrazovanja i športa.
Polazne osnove Hrvatskog kvalifikacijskog okvira Vlada je prihvatila u srpnju.
One predviđaju mogućnost stjecanja određenih kvalifikacija
kroz cjeloživotno obrazovanje, dakle ne samo formalnim obrazovanjem, učenjem ili studijem u školi ili visokoškolskim ustanovama, nego i informalnim (tzv. prirodnim) i neformalnim (izvanškolskim odnosno izvanfakultetskim) obrazovanjem, ali to nipošto ne znači da je riječ o lakšem putu dolaska do željene kvalifikacije.