Pročitajte i ovo
Na današnjoj je sjednici Vlada Republike Hrvatske jednoglasno prihvatila paket zakona koji se tiču mirovinske reforme. Detelja o tome iznio je ministar rada Marko Pavić na konferenciji za novinare, koja je održana nakon zaključenja zatvorenog dijela sjednice Vlade.
Ministar Pavić na sjednici je kazao da je isplata mirovina neupitna, slijedi i povećanje te da izmjene ciljaju na tri skupine građana. Naveo je kako će budućim umirovljenicima omogućiti rad do pola radnog vremena. "Nema govora da ukidamo drugi stup, dapače, trebamo ga jačati", kazao je on. "Za one najmlađe osigurali smo daljnji razvoj drugog stupa."
Na presici je Pavić kazao da je zbog rasta plaća došlo i do prelijevanja na mirovine. Od 2033. godine u mirovinu će se ići sa 67 godina života. Oni bez tzv. dodatka od 27 posto imali bi 600 kuna manju mirovinu. Naglasio je da se ne ukida drugi mirovinski stup, već on postaje još atraktivniji. Kazao je i da će oni u najlošijoj poziciji dobiti pomoć države da im primanja dosegnu barem minimalnu mirovinu.
Više od polovice europskih zemalja ima granicu za odlazak u mirovinu na 67 godina. Prosječni hrvatski umirovljenik ima u prosjeku 30 godina radnog staža, dok je u Europi taj prosjek 35 godina.
"Želim umiriti hrvatske građane - naši konobari, medicinske sestre, građevinski radnici sigurno neće raditi do 67. godine, jer oni rano ulaze na tržište rada. To je institut dugogodišnjih osiguranika. Ta će dob biti granica samo za one koji nisu uspjeli skupiti staž odnosno 41 godinu", kazao je Pavić.
"Umanjenje prijevremene mirovine sad će biti za sve 0,34 po mjesecu. Drugim riječima, ako odete godinu dana ranije u mirovinu, mirovina će vam biti manja za 4 posto, a a ako radite dulje, mirovina će vam biti veća."
Za sadašnje i buduće umirovljenike najavio je proširenje mogućnosti rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj sada radi u prosjeku 30 godina, europski je prosjek 35 godina, a u Njemačkoj 37,8 godina.
Sljedeća su kategorija umirovljenici koji idu u mirovinu od 2019. i u sljedećih 10 do 15 godina, a nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u drugom mirovinskom stupu. Da se nije išlo u mirovinsku reformu, oni bi u prosjeku imali 600-700 kuna manje mirovine od sadašnjih umirovljenika.
"Za njih smo predvidjeli dodatak od 27 posto, odnosno tri četvrtine od 27 posto za one koji su u drugom stupu. Na taj ćemo način drugi mirovinski stup dodatno ojačati i učiniti mnogo atraktivnijim", rekao je Pavić.
"Nema govora o nacionalizaciji drugog stupa, o tome da ukidamo drugi stup. Dapače, želimo ga jačati. Građani će moći u svakom trenutku birati što je povoljnije za njih. Posebno smo osjetljivi na 300.000 građana koji primaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne, a koji, ako ostanu u drugom stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno važno naglasiti to pravo s kojim će barem dosegnuti minimalnu mirovinu", rekao je ministar.
Istaknuo je kako smatraju da su našli cjelovito, balansirano rješenje. "Ovime će za proračun do 2040. godine biti sve povoljnije za 11,3 milijarde kuna." Kazao je i kako su pripremili i web-stranicu na kojoj će građani moći dobiti odgovore na sva pitanja vezana uz mirovinsku reformu.
