Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić prije sjednice Vlade govorit će o posjeti Ukrajinskom gospodarskom forumu.
Kako je rekao, posjet Ukrajini bio je sjajan i vrlo uspješan. "Čitav je niz bilateralnih sastanaka. Vrlo dobra nazočnost naših i urajinskih poduzetnika. Jučerašnji dan je obilježen posjetom Lavovu", rekao je Ćorić.
"Vjerujemo da je najbolji mogući smjer da se afirmiraju kontakti i fokusiranje na gospodarska poslanstva iz zapadnog dijela Ukrajine, tih osam oblasti", dodao je.
"Neke naše kompanije su tamo išle unaprijed dogovorivši potencijalnu suradnju i kontakte i vjerujem da će ovaj posjet uroditi konkretnom suradnjom", dodao je.
Zakonski prijedlog o neradnoj nedjelji
Komentirao je i zakonski prijedlog o neradnoj nedjelji.
"Vlada nije odustala od te ideje. Vidio sam da je to ušlo u medijski prostor. Činjenica je da to treba regulirati, želimo izbjeći da se ponovno zakon proglasi neustavnim", rekao je.
"Želimo izbjeći to da zakon zaživi na par mjeseci pa padne na Ustavnom sudu. Ideja je da uzmemo u obzir sve ono što smo imali priliku čuti i vidjeti u okviru javne rasprave", rekao je Ćorić i nije htio otkriti o kojem se vremenskom roku radi, kad je u pitanju izmjena zakona koja se tiče o neradnoj nedjelji.
"Bila je najava da će zakon ići nešto ranije, no u ovom trenutku se uzimaju u obzir svi komentari koje smo imali", istaknuo je. "S datumom ne želimo kalkulirati", kazao je Ćorić.
"Dosadašnja praksa je pokazala da su dosadašnja rješenja bila problematična. Sad su se ukazali neki novi detalji", objasnio je.
"Pričamo o 2022. godini, nema razloga da se zakon, ako bude izglasan u prvoj polovici godine, ne implementira već u sljedećoj godini", rekao je Ćorić.
Na e-savjetovanje stigle su 73 primjedbe na prijedlog Zakona. Ustavni sud već je dvaput rušio zakone koji su definirali neradnu nedjelju u trgovini, 2004. i 2009.
U obrazloženju odluke iz 2009. na zakonsko rješenje koje je bilo vrlo slično onome koje sada predlaže Vlada, a u kojem opet dopušta brojne iznimke za one koji mogu raditi nedjeljom – od benzinskih crpki, kioska, tržnica, prodaje putem automata, objekata u lukama i kolodvorima, OPG-ova, turističkih i kulturnih objekata, do trgovina u sklopu vjerskih objekata ili bolnica – Ustavni sud je zaključio da to nije u skladu s Ustavom i člankom 49. stavkom 2. kojim "država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu".
Otkup tvrtke Ina
Na pitanje može li se očekivati otkup Ine od MOL-a, rekao je da su obzirom nas sve ono što se dogodilo u proteklih mjesec dana, a s obzirom na pravomoćnu presudu Vrhovnog suda, kontekst odnosno okolnosti oko tog procesa bitno promijenjeni u odnosu na ono koje smo imali prije nekoliko mjeseci. Dodao je da se ovom trenutku ne može očekivati odluku o otkupu.
"Hrvatska temeljem pravomoćne presude Vrhovnog suda RH poduzima pravne korake u nekim drugim smjerovima. Presuda je dostavljena trenutnom arbitražnom procesu, međutim, u ovom trenutku razmatramo neke druge pravne lijekove", naveo je Ćorić.
Vrhovni sud odbio je u listopadu žalbe USKOK-a i optuženika te je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.
Penava poručio
Jedna osoba mrtva
Objava koja ledi krv u žilama
