Vlada popustila obrtnicima: Za većinu paušalaca ipak nema većih davanja

Paušalnim obrtnicima s godišnjim prihodima do 40.000 eura od iduće godine neće porasti davanja državi, najavio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, čime je Vlada ublažila svoje prvotne najave.

tri vijesti o kojima se priča Drama u Srbiji Čuli šuškanje u kući pa pozvali zmijolovca, on iz zida izvukao jednu od najopasnijih otrovnica PRISILNO SLIJETANJE Osoblju u avionu odjednom pozililo tijekom leta: Prije toga osjetili su neobičan miris Velika tuga Kolege se oprostile od Stjepana (24), poginuo je u užasnoj nesreći: "Teško je prihvatiti..."

Vlada je u svibnju najavila antiinflacijski paket koji uključuje određene promjene u oporezivanju paušalnih obrta, kratkoročnog najma u turizmu, uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže poduzeća, kao i ukidanje poreza na dohodak od mirovina. Također, naveo je Ćorić, tu je i nastavak energetskih mjera pomoći građanima i gospodarstvu, mjere jačanja proračunske discipline, kao i moratorij na sve administrativne cijene koje određuje država i poduzeća u njenom vlasništvu.

Mjerama je cilj ublažiti "zagrijavanje" ekonomije, a kako bi usporila i inflacija, trenutno im predstoji upućivanje u javno savjetovanje, a u konačnici bi na snagu trebale stupiti 1. siječnja 2027. godine.

Kada je riječ o poreznom tretmanu "paušalaca", prema ranijim Vladinim najavama povećanja opterećenja bila bi pošteđena prva tri porezna razreda, zaključno s godišnjim prihodima do 19.900 eura, dok će po novom prijedlogu to biti i iduća dva, što znači da sve ostaje isto za paušalne obrtnike koji godišnje uprihode do 40.000 eura. Prema procjeni Ministarstva financija, time je obuhvaćeno 83,4 posto svih paušalnih obrtnika.

Ukupan godišnji iznos davanja za porez i doprinose, pak, za šesti porezni razred, porast će za 1.336 eura ili 30 posto, na 5.728 eura, dok će u najvišem poreznom razredu, onom s godišnjim prihodima od 50.000,01 do 60.000 eura, skok iznositi 66 posto ili 3.033 eura, na 7.605 eura.

Inače, unatoč porastima davanja prema državi, i najviša dva razreda su naposljetku dobila povoljniji tretman u odnosu na svibanjske najave.

Konstantan rast broja paušalnih obrta

Ćorić je apostrofirao velike razlike u porezima i doprinosima koje moraju uplatiti "paušalci" u odnosu na nesamostalni rad, odnosno poreze i doprinose koje poslodavac mora uplatiti za radnika. Zbog toga je, kazao je, kroz vrijeme sve više rastao broj paušalnih obrta, a u Vladi smatraju da među njima ima i prikrivenog nesamostalnog rada.

Poručio je i da će nakon izmjena u sustavu oporezivanja paušalnih obrtnika hrvatski porezni sustav i dalje ostati jedan od "najfavorabilnijih" za taj oblik rada u EU, a iznio je podatak da je samo od najave novih mjera u sustav paušalnog obrtništva zabilježeno oko 1.750 novih "ulaza".

Kazao je da je početna intencija uvođenja ovakvog modela bilo pojednostavljenje poslovanja, a ne da jedan oblik poslovne aktivnosti bude porezno puno "favorabilniji" od ostalih. No, naposljetku i to potonje se dogodilo, kazao je Ćorić, pri čemu najavljene izmjene vidi kao "malo povećanje pravednosti u sustavu", što ujedno apostrofira i kao glavni cilj izmjena.

Onima koji će biti nezadovoljni i nakon ovih izmjena, u smislu da smatraju da su im priznati odbici i dalje premaleni, Ćorić je kazao da mogu početi voditi poslovne knjige i na taj način "adekvatno adresirati sve svoje troškove".

Ministar financija je posebice zahvalio Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) na konstruktivnosti, sadržajnim prijedlozima i argumentima, a koji su tako dijelom i uvaženi.

"Porez na prekomjerne marže ima preventivni karakter"

Kada je riječ o uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, on se odnosi na velike i srednje tvrtke u Hrvatskoj, njih oko 1.800, s izuzetkom onih koje više od 50 posto svojih prihoda ostvaruju izvan RH, čime se štite izvozno orijentirane kompanije.

Pritom će se dobit kompanije u 2026. godini uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama - 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe. Međutim, prekomjerna profitna marža, ukoliko je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 posto.

Ćorić je ustvrdio da ovaj porez ima preventivni karakter, s obzirom da se odnosi na ovu godinu, pa svi koji su u prvih pet mjeseci imali prekomjerne marže imaju ih priliku do kraja godine smanjiti i tako izbjeći dodatno oporezivanje.

Naposljetku, logika mu je i cilj da se one koji su u ovoj godini neopravdano podizali profitne marže "demoralizira" za nastavak takve prakse ubuduće, izjavio je.

Ćorić je predstavio i najvažnija usklađenja u pogledu tog poreza, kojima je cilj uvažiti sve opravdane razloge koji utječu na konačnu poreznu osnovicu, kao što su prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne imovine, dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela trgovačkih društava, zatim prihodi od dividendi i udjela u dobiti, rashodi amortizacije dugotrajne imovine itd.

Kazao je i da su određivanju svih prilagodbi i usklađenja prethodile intenzivne konzultacije, prije svega s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), pa da je prijedlog koji će uskoro ići u javnu raspravu "optimiziran u najvećoj mogućoj mjeri".

Ukidanjem poreza umirovljenicima dodatnih oko 180 milijuna eura

S druge strane, sve ostaje isto kada je riječ o malim iznajmljivačima, pa se tako u prvoj kategoriji, koja uključuje turistički najrazvijenije sredine, donja granica godišnjeg paušalnog poreza po krevetu povećava sa 100 na 150 eura, dok se u drugoj kategoriji diže sa 70 na 100 eura.

Upitan oko određenih nezadovoljstava tom najavom, Ćorić je naglasio da je tu riječ o godišnjim iznosima, dok se apartmani na dnevnoj razini u "najboljim destinacijama" izdaju za 150, 200 ili 250 eura.

Mišljenja je i da "99 posto ljudi u Hrvatskoj" smatra opravdanim da cijena paušala u prvoj skupini turističkih destinacija bude takva.

Također, ništa se ne mijenja niti oko najava ukidanja poreza na dohodak od mirovina. Njime će biti obuhvaćeno oko 541.000 umirovljenika, kojima će se tako usmjeriti dodatnih gotovo 180 milijuna eura, istaknuo je Ćorić.

S obzirom da je porez na dohodak prihod lokalnih samouprava, u idućoj godini će se raditi na tome da im se ovaj iznos u najvećoj mjeri kompenzira, dodao je.

Ćorić u srpnju očekuje daljnje usporavanje inflacije

Kada je riječ o inflaciji, rekao je da u srpnju očekuje daljnje usporavanje, a prve procjene njenog kretanja Državni zavod za statistiku (DZS) će objaviti u petak.

U prilog inflatornim kretanjima ne ide nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku te posljedični rast cijena goriva, do kojeg je poglavito došlo prošlog tjedna, no Ćorić i dalje ističe da je cilj da do prvog kvartala iduće godine inflacija u Hrvatskoj bude na razini prosjeka eurozone.

Vlada je u ponedjeljak odredila najviše maloprodajne cijene osnovnih goriva u iduća dva tjedna, prema kojima će cijena litre osnovnog benzina porasti za osam centi, na 1,62 eura, dizel će poskupjeti za 16 centi, na 1,75 eura, a plavi dizel za 19 centi, na 1,21 euro.

Upitan o poskupljenjima koje u tom kontekstu najavljuju trgovci, distributeri i prijevoznici, Ćorić je rekao da razumije da zbog cijena energenata dolazi i do rasta cijena dobara i usluga, no "nije siguran" da su takve najave opravdane kada je riječ o dvotjednom rastu cijena. "Ne možemo govoriti da jedan tjedni ili dvotjedni šok do toga može dovesti", istaknuo je.

Kazao je i da se već danas na svjetskim tržištima nafte i naftnih derivata vidi značajan pad cijena, pa tako, iako je današnje povećanje cijena u Hrvatskoj neizbježno, Ćorić vjeruje u novu deeskalaciju sukoba te za dva tjedna očekuje niže cijene od onih danas određenih.

Uostalom, proteklih tjedana smo imali znatno niže cijene, pa nisam vidio da su druge cijene "iskorigirane prema dolje", dodao je.

Izjavio je i da se o aktiviranju mjere "plivajućeg" PDV-a trenutno ne razgovara, dok, kada je riječ o preostalim rezervama iz trošarina, u nacionalnom dijelu je "iscrpljen manevarski prostor" kod dizela, dok kod benzina ima još nekoliko eurocenti. No, sukladno odobrenju Europske komisije, od kolovoza se otvara i prostor za korištenje odnosno smanjenje europskog dijela trošarina, na razdoblje od šest mjeseci, a tu se radi o oko 20 eurocenti po derivatu. No taj dio će se iskorištavati samo ukoliko se pokaže prijeka potreba, dodao je Ćorić.