Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Najpoznatiji hrvatski meteorolog Milan Sijerković, meteorolog Dnevnika Nove TV i kolumnist portala Dnevnik.hr, upravo danas na Svjetski meteorološki dan, dobiva priznanje za životno djelo Hrvatskog meteorološkog društva.


Milan Sijerković hrvatskoj je javnosti poznat kao dugogodišnji i najpoznatiji hrvatski meteorolog koji taj posao radi od davne 1964. godine, a od nedavno je i kolumnist portala Dnevnik.hr. Povodom svjetskog dana meteorologije s njim smo razgovarali upravo o toj temi.

Najpoznatiji ste meteorolog u Hrvatskoj i to je posao s kojim se dugo bavite. Kako je sve počelo, što vas je zaintrigiralo za predviđanje vremena?

Vezani članci Sunčano i vruće (Patrik MacekPIXSELL) Uživajte u rujanskom ljetu jer uskoro stiže promjena: Doznajte kad nas očekuje novi val kiše i zahladnjenja Milan Sijerković (Foto: Davor Puklavec/PIXSELL) Predstavljena knjiga Milana Sijerkovića: ''Možete je čitati iznova i iznova''

Moglo bi se reći da sam od djetinjstva bio usmjeren na promatranje vremena. Potječem iz ribarske obitelji i oni su morali paziti na to da predvide vrijeme prije izlaska na otvoreno more i kakvo će ono biti za vrijeme povratka kući. Naročito dok sam bio dječak i pomagao u ribarenju, trebalo je puno vremena da se ode i vrati iz ribolova, pa je trebalo znati predvidjeti kakvo nas vrijeme na moru čeka. Pratio sam što je stariji ribari rade. U toj je družini uvijek bio neko tko je proricao vrijeme i u tome je nastala moja ljubav prema proricanju vremena. Kasnije je to vodilo do srednje hidrometeorloške škole i kao kruna svega upis na Prirodoslovno matematički fakultet, gdje sam završio geofiziku usmjerenje meteorologija. Odlučio sam da moja života profesija bude znanost i praksa povezana s atmosferom, vremenom i klimom. Kada je riječ o prognozi vremena, od samog početka mog ozbiljnog rada nakon završetka fakulteta, kratko sam se bavio klimatologijom, a kasnije prognoziranjem vremena i praktički cijeli svoj životi vijek radio sam u prognostičkoj službi kao operativac i kasnije kao rukovoditelj te službe.

Što se sve promijenilo u načinu na koji se predviđa vrijeme, u odnosu na doba kada ste se počeli baviti meteorologijom, odnosno koje su neke najveće značajke koje biste istaknuli u napredovanju meteorologije kao znanosti?

Dosta se toga promijenilo. Kada je posrijedi prognoza vremena, počeo sam raditi 1964. godine. Tada su se prognoze davale poluznanstvenim, poluiskustvenim načinom i to samo uglavnom za jedan do dva dana unaprijed i uspješnost takvih prognoza nije bila osobito velika. U međuvremenu je došlo do znatnog napretka. To se prije svega odnosi na otkriće elektronskih računala i njihovih uporaba u smislu izračunavanja vremena i objektivnog određivanja vremena, a ne na temelju iskustva i vremenskih karata koje su rađene grafičkim metodama pomoću koji se računalo buduće vrijeme. Radi se o golemom broju računskih operacija koje se nisu uspješno mogle odraditi bez računala, odnosno strojeva koji su se počeli koristiti 1950-ih godina. Prva karata koja je tako dobivena je bila objavljena 1950. godine. To je jedan vrlo važan uvjet za uspješnost prognoze - tehnička narav za izračunavanje budućeg vremena.

Milan Sijerković poznat je po tome što je uvelike pridonosio promicanju meteorologije i na radiju i televiziji, napisao je dvadesetak popularnih knjiga i slikovnica i to su elementi na kojima se najviše zasniva priznanje koje je dobio.

Drugi važan trenutak je bila satelitska meteorologija, odnosno uporaba umjetnih satelita. Prvi koji je bio meteorološke naravi lansiran je 1964. I tako je omogućen vizualni prikaz atmosferskih procesa kao što su ciklone i anticiklone, zatim dijelova Zemljine površine koji su do tada bili slabije pokriveni meteorološkim postajama kao što su oceani. I mogućnost očitanja recimo temperature i tlaka koji su zatim korišteni u formulama za objektivno izračunavanje vremena. I to je rađeno uz pomoć računala. Sadašnje prognoze, uz općeniti napredak znanosti koji je slijedio, za pet dana unaprijed, su točnije nego prije 50-ak godina za jedan dan unaprijed. Ne samo da su postale točnije nego je omogućilo i produljenje prognostičkog razdoblja od jedan dan do desetak dana kada je riječ o kratkoročnim i srednjoročnim prognozama. U međuvremenu je učinjen i velik napredak u dugoročnom prognoziranju vremena do nekoliko mjeseci unaprijed, kakve se već rade.

Dogodilo se i mnogo dobrih stvari tijekom proteklih pedesetak godina, a među njima važno je istaknuti, veliku ulogu koju je u unaprjeđenju meteorološke službe, a posebno prognostičke odigrala Svjetska meteorološka organizacija utemeljena 1959. i zamijenila prijašnju meteorološku organizaciju koja je postojala od 1883. godine i koja nije bila osobito učinkovita, jer je bila utemeljena na dragovoljnosti znanstvenika iz različitih zemalja. Pokazalo se da ta organizacija mora biti čvršća i među državama, odnosno da države budu članice, a ne organizacije u državama. Svjetska meteorološka organizacija uvelike je pridonijela razvitku meteorologije, po osnutku 1951. Postala je specijaliziranom agencijom UN-a, a ove se godine meteorološki dan obilježava 23. ožujka. Meteorolozi ga već desetljećima obilježavaju tematski. Bira se neka tema vodilja koja na neki način prezentira ulogu meteorologije u rješavanju ozbiljnih svjetskih problema npr. ozonske rupe, gladi u svijetu, do općenito objašnjavanja važnosti meteorologije i njenih različitih područja. Ima tu više grana od prognoze vremena, tu je prometna, zrakoplovna, pomorska, agrometorologija...

Što je po Vama najzanimljiviji aspekt meteorologije?

Meni kao prognostičaru je zanimljiva prognoza i mislim da je u prognostičarskim odjelima najzanimljivije raditi, jer svaki dan imate nešto novo što se događa s vremenom i to čovjeka drži napetim, radoznalim, zainteresiranim. Ali osim prognostičke službe gdje sam subjektivan, istaknuo bih da je važno poznavanje klime i prognoze klime, što je povezano s aktualnim problemom promjene klime koja je nastala kao posljedica neodgovornog ponašanja čovjekovog utjecaja na okoliš koji utječe na atmosferski sloj pa proizvodi više topline nego u uobičajenim aktivnosti i utječe na cijeli život na našem planetu.

Još jedan aspekt koji mi se čini zanimljivim koji je pomalo stavljen sa strane je utjecaj čovjeka na vrijeme u smislu aktivnog djelovanja na vrijeme. Kada je riječ o utjecaju na vrijeme, tu spada mogućnost razbijanja magle, što je povoljno za zrakoplovstvo koje je ovisno o magli kao nepovoljnom čimbeniku za sigurnost, zatim borba protiv olujnih oblaka, zaštita od munja, tuče, do mogućnosti proizvodnje kiše nekim metodama zasijavanja oblačnog sloja - dodatnim akcijama povećava se mogućnost da dođe do proizvodnje oborina, pa se može dobiti više kiše i nekada, ne svugdje i ne uvijek, na područjima na koje inače ne bi pala.

Sve je više govora u posljednje vrijeme o klimatskim promjenama. To je tema koja se nalazi na dnevnom redu ozbiljnih političkih debata, UN-a i zajedničke globalne suradnje među državama. Vidjeli smo da se klimatske promjene odražavaju i na Hrvatsku, prema prosječnim temperaturama. Što još sve možemo očekivati na području naše zemlje ukoliko se ne zaustavi trend klimatskih promjena i je li ga uopće moguće zaustaviti?

Radi se na zaustavljanju klimatskih promjena, da se smanje emisije stakleničkih plinova. Oni su rezultat industrije, prometa i drugih industrijskih djelatnosti. Radi se na tome da porast temperature ne bude veći od dva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Rekao bih da ta akcija pomalo i kasni, jer je teško bilo privoljeti države za to, budući da je bilo potrebno prilagoditi tehnologije u različitim djelatnostima. Teško su prihvaćali prijedloge znanstvenika, pa smo došli do točke kada se vidi da su klimatske promjene stvarnost.

Važno je napomenuti da se s takvim klimatskim okolnostima potiču atmosferske pojave koje mogu izazvati preobilne kiše s poplavama ili suše koje izazivaju glad ili jačanje tropskih ciklona koje pak izazivaju katastrofalne štete i ljudske žrtve. Jasno je svima da treba poduzeti mjere da se to spriječi. Ako se budemo pridržavali onoga što zagovaraju znanstvenici, mogu se smanjiti štetne posljedice. To neće ići ni lako niti će se dogoditi brzo. Količina štetnih plinova u atmosferi će i nakon smanjenja, i dalje djelovati desetljećima, ali važno je da se situacija drži pod kontrolom.

Ni mi nismo izvan toga. Naši su meteorolozi otkrili da je u Hrvatskoj porast srednje godišnje temperature u 20. stoljeću iznosio dvije desetinke celzijevog stupnja po deset godina. Posebno zadnjih 25 godinama to je zatopljavanje pojačano. Najviši doprinos imamo na kopnu s porastom temperature. Količina oborina se smanjivala na cijelom području Hrvatske.

Prognoze za daljnje razdoblje naznačavaju nekoliko važnih stvari. Na primjer, procjenjuje se da će u razdoblju 2041. do 2070., u usporedbi s klimom 1961. do 1990. temperatura se u svim sezonama porasti više na sjevernim nego južnim područjima. A znamo da zagrijavanje može utjecati na zdravlje. Očekuje se smanjenje količine oborina u proljeće, ljeto i jesen, najviše u primorju i gorskoj Hrvatskoj. Očekuje se smanjivanje broja dana sa snježnim pokrivačem i smanjivanje debljine zimskog pokrivača.

Razdoblje do 2041. bit će slično ovome, a kasnije se nastavljaju klimatske promjene na spomenut način. Nadalje, između ostalog se očekuje i plavljenje mora niskih područja obala i kod nas i drugim dijelovima svijeta.

O prisutnosti globalnog zatopljenja svjedoče podaci da je 2015. godina bila najtoplija od kad postoje mjerenja u svjetskim razmjerima, do sredine 19. stoljeća. Prije toga je najtoplija bila 2014. i to dovoljno upozorava na ozbiljnost problema.