'Odnosi s Hrvatskom trenutačno su nejasni, a međusobnog povjerenja je malo', ocijenio je Brglez, jedan od najbližih suradnika premijera Mire Cerara i član njegove stranke.
Pročitajte i ovo
'Glavni razlog nepovjerenja je to što je Hrvatska više puta odstupila od okvira koji su bili dogovoreni, a to je ono što zabrinjava', dodao je, te izrazio nadu da će se stvari promijeniti s novom hrvatskom vladom.
'Nadam se da će ona biti mudrija od dosadašnje, da neće na ozbiljnim pitanjima koja se često dotiču nacionalnog interesa htjeti dobivati jeftine političke poene. Populizam je krajnje opasna stvar, kad se s njim jednom krene, onda ga je teško zaustaviti', kazao je Brglez, dodavši da bi se odnosi popravili ako Hrvatska pristane na nastavak arbitražnog postupka o granici.
'Nadam se da će Hrvatska u tom postupku nastaviti surađivati, to bi na dugi rok bitno popravilo naše odnose i bilo uzor za rješenje sličnih otvorenih pitanja u regiji', kazao je Brglez.
Na odnose s Hrvatskom u svojim su se istupima pred svojim diplomatima prethodna dva dana osvrnuli i premijer Miro Cerar, ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, te predsjednik Borut Pahor.
Svi su za nešto oslabljene odnose dviju država u prošloj godini ocijenili kako je za to odgovorna Hrvatska jer je odstupila od arbitražnog sporazuma o granici, i diplomatskim notama reagirala na podizanje žičane ograde na granici, umjesto da je - kako su naveli - reagirala konstruktivno i zajedno sa Slovenijom djelovala na smanjenju izbjegličkog priljeva u Europsku uniju.
Ostojić: Slovenski zahtjevi jednostrani i nedogovoreni
Tehnički ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić traženje slovenske strane za ograničavanjem broja migranata i izbjeglica koje iz Hrvatske stižu u Sloveniju i dostavom podataka o nacionalnosti osoba u migrantskom valu, ocijenio je u srijedu jednostranim i nedogovorenim.
Izvijestio je da će se sutra održati sastanak šefova granične policije Italije, Slovenije i Austrije.
Sastanak je predložila austrijska ministrica unutarnjih poslova radi razmatranja realizacije zaključaka briselskog sastanka s kraja listopada prošle godine čelnika zemalja na migrantskoj ruti i međuosobnih dogovora.
Događa se situacija u kojoj se na ruti kretanja migranata i izbjeglica poduzima jednostrana i nedogovorena odluka u trenutku kad Europa "spava", upozorio je Ostojić na konferenciji za novinare u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Hrvatska je o tome odmah izvijestile Bruxelles i zemlje na ruti da i od njih očekujemo popise i da postupaju po istim pravilima, jer će u suprotnom ljudi biti vraćeni, istaknuo je Ostojić.
Ostajemo pri tome da Hrvatska inzistira na koordinaranom djelovanju svih zemalja na ruti, a ne samo njih nekoliko, reklao je.
U Hrvatsku do sada ušlo 572.140 migranata i izbjeglica
Prema jutrošnjim podacima Nacionalnog koordinacijskog centra u Hrvatsku je od početka migrantske krize, sredinom rujna, ušlo 572.140 migranata i izbjeglica.
Trenutačno se u zimskom tranzitnom centru u Slavonskom Brodu nalazi 21 osoba, a jučer je u Hrvatsku stiglo 2.650 osoba.
Očito je kako je ta tema jedna od najvažnijih i da je potrebno što prije usuglasiti stavove i pripremiti potrebne poteze, jer bi se moglo dogodoti da po 3.000 osoba dnevno ostaju u Hrvatskoj, a što bi moglo dovesti do domino efekta u svim zemljama na ruti, rekao je Ostojić.
Oni koji žele preuzeti brigu o sigurnosti u zemlji neka se za to što prije počnu pripremati, jer je to bitan segmnet nacionalne sigurnosti, dodao je.
Ocijenio je kako se sada uspjelo da se migrantska i izbjeglička kriza ne odrazi na nacionalnu i sigurnost građana u Hrvatskoj i da ne bude ugrožene. Ovo je situacija u kojoj se u roku od 24 sata puno toga može promijeniti, upozorio je Ostojić dodavši kako jedva čeka što prije predati dužnost.
Pohvalio je volontere, prevoditelje i policajce u Slavonskom Brodu koji su pravodobnim reagiranjem i lociranjem putem interneta pridonijeli spašavanju izbjeglica koje su doživjele brodolom u Egejskom moru.
Ostojić je, među ostalim, naveo kako je makedonskoj policiji pružena pomoć i da će im dostaviti i potrebnu opremu u registraciju izbjeglica kako bi pravodobno dobili podatke o njima prije nego što dođu u Hrvatsku i mogli reagirati u slučaju da se nalaze na Interpolovoj listi, odnosno da postoji sumnja da su povezani s terorizmom. (Hina)
