Kupujete li više mesa ili ribe?
Kupujete li više mesa ili ribe? Foto: Getty Images

Jeste li danas doručkovali? Na to pitanje ne morate odgovoriti, ali ono je samo odgovor na prehrambene navike u Hrvatskoj, koje žude za promjenom. Jesti zdravo i biti aktivan u posljednje je vrijeme postao trend, no trebao bi se zadržati kao navika. Može li nam Europa u tome pomoći?


Vezani članci Kalkulator za euro - 4 Slovenija ih je podijelila svakom kućanstvu, a mi samo 60.000: Starijoj populaciji zlata bi vrijedilo Euro na bankomatu Zašto na bankomatima dobivamo stare novčanice eura: Hrvatska kovnica izdala je kovanice, a što je s "hrvatskim" euronovčanicama?

Amsterdam ima više bicikala nego stanovnika. Po površini je tri puta manji od Zagreba, ali po brojnosti ljudi tu su negdje. U Salzburgu je na lokaciji brojača početkom studenoga kroz grad prošao milijunti biciklist. Naš brojač bicikala na Vukovarskoj broji njih 50-ak tisuća mjesečno.

Preslikavanje zdravih navika po pitanju kretanja, ali i prehrane ne može se dogoditi preko noći, no po tom pitanju nije loše zaviriti u susjedovo dvorište. Tako je, primjerice, slovenska vlada prije 12 godina proglasila Dan slovenske hrane, koji se svaki treći petak u studenom obilježava tradicionalnim doručkom. Tada se poslužuju namirnice poput meda, maslaca, mlijeka, kruha i voća domaćeg podrijetla. Cilj je podržati lokalnu proizvodnju i male proizvođače, ali i potaknuti stanovnike da doručkuju.

Navedeni proizvodi s doručka, poput kruha i mlijeka, ali jednako tako i prašak za pranje rublja, troškovi prijevoza ili obrazovanja spadaju u potrošačku košaricu. Dakle, u njoj se nalaze osnovni prehrambeni proizvodi, higijenske potrepštine i potrošni pribor bez ekskluzivnih proizvoda.

Čak 40 posto potrošačke košarice odlazi na hranu, a pitanje je kakvu i koje kvalitete. Stoga je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu odlučila provesti istraživanje o prehrambenim navikama Hrvata. Ono je još u tijeku i želja im je usporediti ga s onim od prije deset godina. Tada se uglavnom kuhalo na suncokretovu ulju, krumpir je bio najčešći prilog, a riba se konzumirala jednom tjedno. Pretpostavke su da i dalje jedemo premalo ribe u odnosu na druge zemlje koje imaju more.

Kupujete li više mesa ili ribe? Riba na meniju (Foto: Getty Images)

Konkretno, prema posljednjim dostupnim podacima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture, onim za 2019. godinu, trošimo 21 kilogram ribe po glavi stanovnika. Ovoj brojci najviše doprinose osobe starije životne dobi, dok su mladi u Hrvatskoj, jednako kao i u ostatku Europe, manje skloni potrošnji ribe.

Iako su riba i plodovi mora zdraviji te masne kiseline kojima obiluju predstavljaju ključ zdravlja, Hrvati se radije odlučuju na unos ugljikohidrata, čak za petinu više od preporučene količine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo stoga preporučuje birati biljne i životinje proteine sa što manje masnoća, u prehranu uvrstiti što više voća, povrća i cjelovitih žitarica te odlučivati se na raznovrsnu, sezonsku hranu iz svoje okoline.

Sustavna edukacija o pravilnoj prehrani ključna je, osobito u kontekstu istraživanja Europske inicijative praćenja debljine u djece provedenog kod nas 2018. i 2019. godine. Prema njemu, gotovo svaki treći školarac ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Aparati sa slatkišima i grickalicama u školama nikako ne doprinose boljim brojkama i pozitivnim promjenama.

Međutim, uz kvalitetu te odnos zdravo/nezdravo, i cijena uvelike utječe na odluku pri kupnji namirnica. Kako cijene proizvoda, ali i usluga koje se najčešće kupuju i koriste ne bi varirale, osobito zbog skorog uvođenja eura, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja organiziralo je praćenje kretanja maloprodajnih cijena. Obuhvaćeno je razdoblje od početka rujna ove godine, kada je postalo obvezatno dvojno iskazivanje cijena, pa sve do kraja 2023. godine. Dakle, uključuje i cijelu prvu godinu korištenja eura u Hrvatskoj.

Osim nadležnog Ministarstva, koje je osmislilo logo koji potrošačima signalizira da su cijene ispravno preračunate u euro, u kampanju pripreme potrošača uključili su se i trgovački lanci, među kojima je Lidl.

Svojim kupcima tako pokazuje transparentnost u poslovanju i označavanju cijena, a pod geslom ''Dvije valute, jedna LIDL cijena'' na internetskoj stranici educira kupce o dvojnom iskazivanju cijena, kao i prelasku na novu valutu.

 

Nova StudioSadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl Hrvatska po najvišim profesionalnim standardima.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju