Više nitko ne želi ni predvidjeti kada bi se inflacija mogla zaustaviti, ali zato se sve više spominje recesija. I to ne samo od analitičara. Može li se recesija izbjeći, kao i kakav će biti životni standard, reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago razgovarao je s Maruškom Vizek s Ekonomskog instituta.


Inflacija i recesija pojmovi su koji se u zadnje vrijeme sve češće spominju. Reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago o ovoj je temi razgovarao s Maruškom Vizek s Ekonomskog instituta. 

Vezani članci Ilustracija HZMO objavio važnu informaciju za umirovljenike koji primaju inozemnu mirovinu Maruška Vizek Inflacija se otela kontroli: Stručnjakinja komentirala bi li bilo dobro da Vlada zamrzne rast cijena

"Prije godinu dana vodili smo raspravu o inflaciji pa ste rekli  - o tome se ne priča. Ali duh iz boce je pušten", kazao je Bago.

"Infacija je dobrim dijelom psihološki fenomen. Ako se očekivanja o povećanoj inflaciji u budućnosti ugrade u nove ugovore o plaćama i nabavkama materijala za poduzeća, onda dobivamo inflacijsku spiralu koju je jako teško obuzdati bilo čime, pa i kamatnim stopama", rekla je Vizek.

Dodala je da recesija ipak nije toliko psihološki fenomen. "Kod nas doista o recesiji nema ni govora, svi naši visokofrekventni pokazatelji, od industrije do trgovine na malo i građevine rastu u drugom tromjesečju između dva i pet posto u prosjeku, pa do ukupnog prometa u uslužnim djelatnostima, sve raste."

Na Bagino pitanje što će biti dogodine, kazala je kroz smijeh: "A gospodine Bago, nemamo staklenu kuglu. Izvjesno je da će situacija biti lošija no što smo ju dosad predviđali. Ako rast kamatnih stopa u eurozoni bude izraženiji, tada možda možemo i očekivati recesiju." 

Komentirala je i podatke o fiskalizaciji koji se tiču ugostiteljstva i turizma. "Ono što mi znamo jest da su tako veliki iznosi fiskaliziranih prihoda sigurno posljedica i rasta cijena, ali i rasta prometa u tim djelatnostima. Iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidimo da je promet značajnije rastao, za 150 posto, u hotelima nego što je to slučaj u restoranima i kafićima, gdje je porast iznosio oko 100 posto. 

Prema tome, to možemo objasniti djelomično prometom, djelomično povećanjem cijena, a je li tu već uključeno i uvođenje eura... To je vrlo izvjesno. U ovakvim inflacijskim uvjetima doista je moguće da trgovci i svi ostali povećavaju cijene i više nego što bi to bilo opravdano, samo zbog inflacije, a euro u biti još nismo ni uveli."

Na pitanje zašto se kamate dramatičnije ne povećaju te se tako pokuša obuzdati inflacija, odgovara: "Američka središnja banka ima zasad najagresivnije povećanje kamatnih stopa u modernoj povijesti. Europska središnja banka nema tako čistu situaciju, jer u europskoj monetarnoj uniji ima jako puno vrlo ekonomski različitih zemalja članica i ne možete tako jednostavno provoditi bilo kakvu monetarnu politiku, pogotovo onu koja je stroža.

Problem su zaduženije zemlje članice, one na jugu europske monetarne unije, a bit ćemo problem i mi kada uđemo, jer povećanjem referentnih kamatnih stopa monetarne politike automatski se povećavaju i kamatne stope na zaduženja države, građana i poduzeća, svih zemalja članica europske monetarne unije, a pogotovo onih koje su u ekonomski lošijem stanju i zaduženije."

Što se tiče uvođenja eura, kaže: "Evo, za ovo kratkoročno razdoblje je zapravo ispalo dobro, jer Europska središnja banka osmislila je novi mehanizam - mehanizam zaštite prijenosa, kojim će zapravo braniti od pretjeranog rasta kamatnih stopa upravo one zemlje koje su najzaduženije. Opet nam se događa situacija da zbog činjenice da smo najslabiji ili najzaduženiji, iz europskih instrumenata dobivamo - više. To nam se dogodilo i s planom oporavka i s monetarnom politikom", kazala je Vizek. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju