Magična hrvatska planina zacijelo je, kažu znalci, jedino mjesto na svijetu gdje možete fotografirati stenoendemski učkarski zvončić (Campanula tommasiniana) i jedno od posljednjih europskih lokaliteta na kojem će strpljivo oko ljubitelja ptica biti nagrađeno impresivnim siluetama bjeloglavog supa (Gyps fulvus) ili surog orla (Aquila chrysaetos). Ove vrste dva su istaknuta predstavnika ornitofaune Učke, ili je kako je neki stari zovu i Uška.
Učka je po raznolikosti staništa te biljnih i životinjskih vrsta koje na njoj obitavaju jedna od važnih točaka biološke raznolikosti europskog kontinenta pa ne čudi da je proglašena parkom prirode. On obuhvaća istoimenu planinu i dio područja Ćićarije, a smješten je uz obalu sjevernog Jadrana na jednoj od najsjevernijih točaka Mediterana te veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske.
Čarolija prirode
Vrijednosti zbog kojih je Učka proglašena parkom prirode leže u njezinu reljefu i neposrednoj blizini mora, što je uvjetovalo razvoju specifične klime te bujne šumske vegetacije, a tome valja dodati bogata livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste. Procjenjuje se da je poznato samo oko 40 posto od ukupnog broja vrsta koje nastanjuju Park.
Između ostalog, na području Parka zabilježeno je i 50 krških lokvi koje su u prošlom stoljeću redovito održavali mještani obližnjih sela kako bi u bezvodnim područjima Učke i Ćićarije osigurali vodu za stoku i poljoprivredne aktivnosti. Danas je ta funkcija zanemarena, ali s obzirom na malu dostupnost vode u krškom području lokve imaju važnu ulogu nizu biljnih i životinjskih vrsta kao jedino stanište za opstanak.
''Vodena tijela na krškim planinama većinom su nastajala uslijed ljudske aktivnosti jer su predstavljala izvor vode za ljude i njihove životinje. Istovremeno, krške lokve su mali slatkovodni ekosustavi koji predstavljaju žarišta bioraznolikosti krških područja jer pružaju stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Budući da su ovi ekosustavi uvelike ovisni o ljudskom održavanju, dugotrajno zanemarivanje i neadekvatno korištenje doveli su do njihovog gotovo potpunog zapuštanja'', objasnili su iz Parka prirode.
Vrelo života
Upravo s ciljem podizanja svijesti o problemu ugrožene bioraznolikosti Park prirode Učka u posljednje tri godine sudjelovao je u provedbi projekta Still Water Revival – Restoring and conserving still water ecosystems of Mediterranean karst mountains / Still Water Revival – obnavljanje i očuvanje malih slatkovodnih ekosustava krških planina u Mediteranu. Cilj ovog projekta, vrijednog gotovo 650.000 eura, bila je obnova slatkovodnih ekosustava na hrvatskim krškim planinama kako bi se podržalo očuvanje bioraznolikosti, ali i ljudske aktivnosti na ovim područjima.
Prema razvijenim smjernicama i metodologiji obnove u sklopu projekta obnovljeno je pet krških lokvi u Parku prirode Učka - Rovozna, Gospin dol, lokva na Poučnoj stazi Stražica – Sapaćica, lokva na Koritima te lokva na području Šušnjevice, a sve sukladno razvijenim smjernicama i metodologiji obnove.
Projekt je financirala Donatorska inicijativa za mediteranske slatkovodne ekosustave (DIMFE – Donors Initiative for Mediterranean Freshwater Ecosystems). Nositelj projekta je bila Udruga Biom, a partneri Park prirode Učka, Udruga 4 Grada Dragodid, Hrvatske šume, Nacionalni park Sjeverni Velebit i Park prirode Biokovo.
Posebno ističu obnovu lokve Rovozna, koja se nalazi na južnim obroncima Učke, iznad mjesta Sveta Jelena, u blizini Moščenićke Drage: ''Ova lokva je ujedno i najveća na području Parka prirode Učka. Također, predstavlja jedno od ključnih žarišta ornitofaune ovog područja, budući da mnoge vrste ptica, preletnica (selica) i gnjezdarica, upravo na njoj nalaze potrebne izvore vode, hrane i skloništa. Zbog toga se u njezinoj blizini svake godine održava Ornitološki kamp ‘Učka’, tijekom kojeg se prikupljaju vrijedni podaci o pticama koje se pojavljuju na ovom području.“
Složenija obnova lokve, koja je uključivala obnovu suhozidnog elementa uz rub lokve, odnosila se lokaciju Gospin dol, koja predstavlja važno pojilište za divljač. Također, valja istaknuti obnovu lokve na području Šušnjevice, koja je ključan izvor vode za stoku koja pašari na tom dijelu Parka: ''Ova obnova doprinosi održivosti stočarstva na Učki, što posljedično pomaže u očuvanju drugih ekosustava i staništa, poput travnjaka i pašnjaka.''
Provedene su, ističu, i druge aktivnosti s ciljem podizanja svijesti javnosti o problemu ugrožene bioraznolikosti, koji proizlazi iz utjecaja krških lokvi na vrste poput vodozemaca i vodenih kukaca, kao i na vrste koje ih koriste kao izvor vode za piće.
Čuvari lokvi
''Važno je istaknuti probleme koji nastaju gubitkom lokvi za malobrojne preostale planinske stočare, koji njihovim nestankom gube važne izvore vode. Zbog toga je pokrenut Program čuvara lokvi, a u Parku prirode Učka čuvari lokvi postali su učenici triju lokalnih područnih škola iz Veprinca, Ičića i Lupoglava. Odabrani su upravo kako bi novim generacijama prenijeli spoznaje o važnosti ovog ekosustava i bioraznolikosti općenito.U sklopu ovog programa organizirana su dva posjeta lokvi Rovozna, na kojima je sudjelovalo 150 učenika i 16 učitelja. Tijekom ovih posjeta, učenici su imali priliku upoznati se s živim svijetom lokve, ali i aktivno sudjelovati u praćenju stanja lokve tijekom različitih godišnjih doba'', ističu iz Parka prirode Učka.
U okviru ovog projekta izrađeni su i bitni strateški dokumenti, koji će javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima trebali pomoći u daljnjem radu u ovom segmentu zaštite, a riječ je o Planu upravljanja malim slatkovodnim ekosustavima Parka prirode Učka, Priručniku za očuvanje lokvi te Smjernicama za obnovu lokvi i bunara.
Uspješnim završetkom još jednog projekta usmjerenog na očuvanje bioraznolikosti Učke i Ćićarije, Javna ustanova Park prirode Učka učinila je, ističu, ''korak naprijed u provedbi aktivnosti koje za cilj imaju sveobuhvatnu zaštitu ovog područja, usmjeravajući se na različite segmente zaštite, različite ekosustave i u konačnici vrste koje zbog raznih faktora postaju ugrožene i njihova se prisutnost na ovom području u dugoročnom smislu dovodi u pitanje. Ovim projektom obnovljeno je pet lokvi koje nisu važne samo kao žarišta bioraznolikosti, već i za opstanak ljudske djelatnosti u planinskim područjima.''
Upravo da bi pokazali važnost lokvi za bioraznolikost i istaknuli ključnu ulogu ovih vodenih tijela u očuvanju bioraznolikosti, kroz projekt The Still Water Revival zajedno sa snimateljem Goranom Šafarekom snimili su i kratki film ‘’Lokve jučer i danas’’ kako bi što bolje dočarali važnost i izazove obnove ovih vrijednih prirodnih resursa.
-
Opalili mu masnu kaznuPolicijska jurnjava na zapadu grada: Kad su sustigli vozača, uslijedio je šok
-
zbrajaju štetuFOTO/VIDEO Užas na sjeveru Hrvatske: "To je prestrašno, sve je uništeno"
-
Novo istraživanjeStiže megacunami? Znanstvenici otkrili jeziv scenarij: Dijelovi kopna mogli bi potpuno nestati
