Prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u trećem ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1539 eura, a ljestvicu najplaćenijih zanimanja predvode IT arhitekti, liječnici i "DevOps" inženjeri, dok su najpotplaćeniji frizeri, čistači i zaštitari, objavio je u četvrtak portal MojPosao.
NEDOPUSTIVO SPORO
Gotovo dvije godine čeka inkluzivni dodatak: "Čekaju li oni da mi svi pokrepamo?"
U DNEVNIKU NOVE TV
Glavni tajnik HOO-a iznio teške optužbe, tvrdi da je ucjenjivan: "Tražila me 50 tisuća eura"
RASTU NAPETOSTI
Je li ovo sljedeća zemlja na Trumpovu nišanu? "Pentagon se ubrzano priprema za vojnu operaciju"
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u trećem ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1539 eura. To je svega jedan posto više nego u prethodnom tromjesečju, ali 14 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1430 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka, istaknuto je.
I medijalna je plaća, kao i prosječna, u odnosu na prethodni kvartal porasla za jedan posto, dok je na godišnjoj razini veća za 14 posto, dodaje se.
Najplaćeniji IT-evci, najpotplaćeniji frizeri i spremačice
IT arhitekti, liječnici i "DevOps" inženjeri predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova primanja daleko iznad državnog prosjeka.
Konkretnije, IT arhitekti zarađuju oko 2879 eura mjesečno, liječnici 2.698 eura, a "DevOps" inženjeri 2520 eura. Među onima s najvišim plaćama su i savjetnici u IT sektoru te stručnjaci za IT sigurnost, s prosječnim zaradama od 2358 eura i 2303 eura.
Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Frizeri u prosjeku tako zarađuju 953 eura, čistači oko 985 eura, a zaštitari tek 996 eura mjesečno.
Nešto bolje, ali i dalje ispod prosjeka, stoje odvjetnički vježbenici s prosječnom plaćom od 1050 eura te spremačice, koje primaju oko 1054 eura.
Promatrano prema sektorima. zaposlenici u IT-u zarađuju 22 posto više od hrvatskog prosjeka, u prosjeku 1870 eura, dok su plaće u telekomunikacijama i informacijskim zanimanjima oko 13 posto iznad prosjeka te u prosjeku iznose 1745 eura.
S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 36 posto niža od prosjeka te iznose 992 eura. Nešto bolje stoje pomoćna zanimanja, s plaćama 33 posto ispod prosjeka ili 1034 eura, te uslužne djelatnosti, gdje su primanja niža za 27 posto te u prosjeku iznose 1126 eura.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1650 eura neto, što je sedam posto iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1502 eura ili dva posto ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1509 eura, odnosno dva posto manje od prosjeka.
Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.498 eura, što je tri posto ispod prosjeka.
Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke, pa tako u onima s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1383 eura, odnosno deset posto ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10 do 19 zaposlenika nude nešto bolja primanja, 1510 eura, što je dva posto ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1611 eura neto ili pet posto iznad prosjeka, a na godišnjoj razini to predstavlja rast od 22 posto.
Najveći skok plaća u Ličko-senjskoj i Brodsko-posavskoj županiji
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje – u Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji su za po 16 posto ispod prosjeka, a u Virovitičko-podravskoj 17 posto.
Najviša prosječna plaća, očekivano, zabilježena je u Gradu Zagrebu, 1.668 eura, što je osam posto iznad prosjeka. Medijalna zagrebačka plaća iznosi, pak, 1533 eura.
U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše skočile u županijama s nižim prosječnim plaćama – Ličko-senjskoj za 24 posto, na 1396 eura te Brodsko-posavskoj, za 23 posto, na 1393 eura.
Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu
Analiza je pokazala i da zaposlenici s postdiplomskim studijem ili "MBA" diplomom u prosjeku zarađuju 2402 eura, što je 56 posto više od prosjeka. Osobe s visokom stručnom spremom imaju u prosjeku plaću od 1738 eura, a radnici sa srednjom stručnom spremom 1337 eura, što je 13 posto ispod prosjeka.
Radnici na početku karijere u prosjeku zarađuju 1246 eura, oni s jednom do dvije godine iskustva 1333 eura, s tri do pet godina radnog staža plaća doseže prosjek, dok zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1720 eura, što je 12 posto iznad prosjeka.
Plaće se i dalje razlikuju s obzirom na spol zaposlenika, pa su tako u trećem kvartalu 2025. muškarci zarađivali 15 posto više od žena, u prosjeku 1655 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1444 eura.
MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutačno obuhvaća gotovo 600 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutačno je u istraživanju aktivno više od 35.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci, napomenuto je.