Za Hrvatsku je 2024. superizborna godina jer ćemo čak tri puta izići na izbore. Vjerujem da su se mnogi zapitali i što ćemo raditi na tim izborima, odnosno – hoćemo li glasati ili glasovati?
Zapravo se na to pitanje ne može jednoznačno odgovoriti jer se ni sami jezični stručnjaci ne mogu složiti u tome. Naime, standardu pripadaju oba glagola kojima se izriče 'davanje glasa na izborima ili pri kakvom odlučivanju'. No jednom obliku ipak bi se mogla dati prednost zbog više razloga.
Tko (se) glasa, a tko glasuje?
Oba glagola potvrđena su u hrvatskom jeziku još od 16. stoljeća, no 90-ih se počela nametati varijanta glasovati kao bolja (a možda i "hrvatskija"). Kao argument za nju navodi se razlikovanje od glagola glasati: životinje se glasaju, a ljudi glasuju. Međutim, glasati i glasati se nije isto. Glasati znači 'davati glas', a želimo li reći da tko 'proizvodi zvuk ili glas', upotrijebit ćemo glagol glasati se. Ta mala riječ se nekad čini veliku razliku.
U odabiru boljeg oblika riječi valja uzeti u obzir i načelo produktivnosti, što znači da bi prednost trebalo dati onom obliku od kojeg je lakše tvoriti druge riječi. Tako od glagola glasati nastaju glasač, glasački (pr. glasačka kutija), kao i izvedeni glagoli izglasati, preglasati, nadglasati. S druge strane, glasovače i glasovačke kutije još nemamo, a ni izglasovati i preglasovati nisu toliko česti u uporabi.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Kad se odlučimo za jedan od spomenutih glagola, važno je biti dosljedan, a ne kombinirati njihove oblike. Ako vam se više sviđa glagol glasati, reći ćete: Glasanje na izborima meni je važno, stoga glasam na svakim izborima. Glasajte i vi! U slučaju da se više priklanjate glagolu glasovati izjava će zvučati drukčije: Glasovanje na izborima meni je važno, stoga glasujem na svakim izborima. Glasujte i vi!
Za koju se god varijantu odlučili, najvažnije je ipak da iziđete na izbore i date svoj glas.
No prije toga u anketi nam otkrijte što ćete učiniti na izborima.
