Glagolske dopune su riječi koje određeni glagoli zahtijevaju u određenim oblicima ili padežima, no kod nekih se glagola i njihovih dopuna često griješi. Uzmimo za primjer sljedeće rečenice:
požar u Donjoj Austriji
Poginula braća od 1 i 5 godina, otkriveno kako je došlo do tragedije: Majka je vrištala i zazivala pomoć
Golema tragedija
Našli sina (8) mrtvog na njegov rođendan: "Ne kupujte ovo svojoj djeci!"
službe na terenu
FOTO/VIDEO Terencem se zabio u skupinu pješaka, ozlijeđena majka koja je gurala kolica
Smeta li vas kad vas netko laže i kaže vam da sličite na nekoga tko nije po vašem ukusu? Raspravljate li to ili ne marite za tim? Sve to ovisi od osobe.
Premda vam te rečenice možda zvuče u redu, u njima je svaka glagolska dopuna u pogrešnom obliku. Neke su se toliko udomaćile pa se pojavljuju i u vrlo popularnim pjesmama, kao što je "Laži me" Alke Vuice ili navijački hit Baruna "Neka pati koga smeta". Međutim, u ostaloj komunikaciji trebali bismo se koristiti pravilnim dopunama.
Glagoli smetati i lagati traže dopunu u dativu, a ne akuzativu, odnosno trebamo reći: Smeta mi kad mi lažeš. Uz glagole rugati i kontaktirati pak ne ide dopuna u akuzativu te je pogrešno reći da netko nekoga ruga ili kontaktira. Pravilno je: rugati se kome (dativ) i kontaktirati s kim (instrumental). Ako vam potonji značenjski ne odgovara, umjesto njega možete upotrijebiti drugi glagol, npr. javiti se komu.
Sličiš mi na…
Sigurno ste nekad čuli da više sličite na mamu ili da nalikujete ocu, no to je netočno. Ne želimo vam reći da se ne vidi sličnost između vas i vaših roditelja, već da su glagolima sličiti i nalikovati u prethodnoj rečenici zamijenjene dopune. Ispravno je reći da sličite nekome, a nalikujete na nekoga. Ponekad se tu nađe i glagol ličiti, ali on ima potpuno drugo značenje – 'bojiti, prevlačiti bojom'.
A kome ćete od roditelja sličiti, ne ovisi od gena niti zavisi o njima. Naime, ovisiti i zavisiti su još jedan par glagola kojima se dopune zamjenjuju. Sličnost roditeljima ovisi o genima ili zavisi od njih.
Volite li takve teme raspravljati, trebali biste znati da se ne raspravlja nešto ili netko, već se raspravlja o nečemu ili nekome. Ako vas to pak ne zanima, možete reći da ne marite za to. Dakle, glagolu mariti dopuna nije u instrumentalu (mariti za kim/čim), nego u akuzativu (mariti za koga/što).
Za kraj, vratimo se nakratko u prošla vremena sljedećom rečenicom: Ako se nekad momak htio oženiti za djevojku, morao je njezina oca tražiti njezinu ruku. Zvuči pogrešno ili nespretno, zar ne? I jest tako jer glagoli oženiti i tražiti imaju pogrešne dopune. Pravilno je: oženiti koga ili oženiti se s kim, ovisno o značenju, i tražiti što od koga. Prema tome, rečenica treba zvučati ovako: Ako se nekad momak htio oženiti s djevojkom, morao je tražiti njezinu ruku od njezina oca.
Budete li nekada raspravljali o jezičnom problemu koji vam smeta, a ne znate komu se javiti, slobodno tražite pomoć od jezičnog savjetnika, pravopisa ili lektora!
Pročitajte i ovo
Ni ovaj, niti taj
Važan sastanak iza 12 sati: Razgovarat će oko ugovora koji će mnoge odvesti kod liječnika
Pročitajte i ovo
LEKTORSKI DNEVNIK
Neznate kako napisati negaciju? Nije ne moguće naučiti