Kultura neplaćanja: Vlada produljuje rok

Vlada se obvezala da će do prvog lipnja državna poduzeća podmiriti svoje obveze. I onda je taj rok prolongiran, a neplaćanje državnih tvrtki prošle godine dovelo je privatni sektor na rub ponora. Vlada je najprije nijekala, a onda priznala dug i počela ga plaćati. Dioki je INA-i za plin ostao dužan 120 milijuna kuna pa im ga je isključila. Od gašenja dijela pogona i otkaza spašava ih samo novi dogovor s INA-om koja pak duguje državi. Takvih neplaćenih računa je u Hrvatskoj oko 29 milijardi kuna. Porastu nelikvidnosti uvelike je pridonijela država.

Pročitajte i ovo od Nove godine Uskoro počinje ocjenjivanje državnih i javnih službenika: Poznato kako će sve izgledati i što će biti s onima koji dobiju jedinicu Novi paketi zakona Primorac potvrdio: "Porez na kratkoročni najam treba povećati četiri puta"

'Prije svega mislim da država treba biti primjer i prije svega mislimo tu na javna poduzeća dakle ispunjavati preuzete obveze i naravno držati se dogovorenih rokova', rekao je Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca. U Vladi tvrde sada je obrnuta situacija. Duguje se državi.

Više potražuju nego što duguju

'Većina javnih poduzeća, uz nepodmirene obveze, ima još značajnija potraživanja od svojih dobavljača iz čega proizlazi da više potražuju nego što su dužni, te poduzimaju određene mjere kako bi naplatili svoja potraživanja', stoji u priopćenju ministarstva financija. Lanjske milijarde duga primjerice HŽ-a i HEP-a istopile su se na 450 milijuna kuna, dok njima nije plaćeno 900 milijuna. Vladin antirecesijski rok za podmirenje svih dugova javnih poduzeća istječe za tjedan dana. Novca za plaćanje očito nema pa se on prolongira. Određivanje datuma smatraju poznavatelji bila je samo predstava za javnost.

'Ne rješava se nelikvidnost nekom naredbom da do tog i tog datuma treba nešto platiti', rekao je Miodrag Šajatović iz Lidera. Tu bi trebalo uvoditi nekakve multilateralne kompenzacije, polako bi trebalo uvoditi nekakve rokove plaćanja. Sadašnji su 60 dana, a od sljedeće godine režu se na 45. No ni to nije dovoljno za mijenjanje hrvatske kulture neplaćanja. 'To je mrtvo slovo na papiru jer sudstvo ne funkcionira onako kako bi trebalo', kaže Šajatović. Jer da funkcionira ne bi bilo čak 64 tisuće tvrtki s dugovima i njihovih vlasnika koji bez problema sa zakonom otvaraju nove.