Zorana Baković, specijalna dopisnica slovenskog Dela za Aziju, jedna je od najvećih poznavateljica Kine. Kinom i Azijom bavi se cijeli svoj život, točnije od studija 1977. godine. U Kini je živjela više od 35 godina, a bavila se i prevođenjem te je prevodila za sve kineske predsjednike.
U emisiji Krešendo Hrvoja Krešića govorila je o Kini, s obzirom na to da više ne postoji ni jedno svjetsko pitanje koje nije vezano za Kinu.
"Kina je uvijek bila diktatura, autoritarna zemlja, no ja sam također vidjela Kinu koja živi slobodno, a neke su slobode čak iznenađujuće. S obzirom na to da ne postoji religija, odnosno crkva, u nekim stvarima postoji više mjesta za individualne slobode.
Ono što se ne može u Kini je okupljanje u stranke. Vi možete izreći bilo koje mišljenje, no ne smijete objaviti to na internetu i okupljati ljude oko toga. Ne dozvoljava se horizontalno povezivanje. Individualno možete reći što želite, no nema okupljanja", pojasnila je Baković.
Komentirala je situaciju u SAD-u, posljedice odluka Donalda Trumpa te kako Kina gleda na to.
"Kina je spremnije dočekala Donalda Trumpa nego Europa. Kina je imala zanimljivo iskustvo tijekom njegova prvoga mandata, kada je obećala uvesti više proizvoda iz SAD-a, ali to se nije dogodilo, pa je dijalog prekinut.
Nasljednik Trumpa, Joe Biden, odnose je još zaoštrio pa je to Kinu pripremilo na to da će Amerika biti u narednih niz godina – kineski rival.
U mnogočemu je Kina istrčala na vrh i Trumpa je dočekala spremna s ponudom da se suradnja nastavi, no sada imamo to što imamo, a to je novo zaoštravanje odnosa."
Donald Trump mijenja paradigmu i želi se vratiti u vlastito dvorište. Na pitanje kako Kina to promatra i ima li Kina ambicije da zamijeni SAD odgovara:
"Teško je reći što je interes Kine, ali Kina se već naučila na predvidivost nepredvidivosti Trumpa. Amerika je po mnogočemu bila uzor, no ona je svjesna da je ona velika globalna sila s regionalnim utjecajem. No Kina se uvijek povlačila kada je SAD dao do znanja da je to njena zona interesa.
Sada sve postaje strateško i Kina će to što je ulagala u druge zemlje i kapitalizirati, no ona se ne žuri i zapravo ide postupno u svome rastu. To nazivaju – mirni uspon.
Ona pokušava prvo riješiti svoje dvorište, odnosno pitanje Tajvana. Dok se to pitanje ne riješi, ona neće imati otvorenih ambicija postati išta slično Americi."
Što se tiče Tajvana, tome pitanju dano je da se riješi unutar 100 godina, napominje Baković. Do 2049. godine to bi se trebalo riješiti, dodaje.
"Za 2045. godinu, odnosno do tada predviđaju da će Kina biti nasuperiornija kultura te najsuvremenija i najjača ekonomija. To je upisano u njihove dugoročne razvojne planove. To podrazumijeva i da Tajvan do tada bude pod njihovom kontrolom. No ne znamo znači li to vojnu intervenciju ili će biti dovoljno da se Tajvan izolira od bilo čijeg drugog utjecaja. No to ne znaju ni najviši kineski lideri", kaže Baković.
Govorila je i o demografskom problemu s kojima se suočava Kina.
"Kina ima šanse prije da ostari nego se obogati jer ima demografski problem kao posljedicu politike jednog djeteta.
To je ogroman problem na koji Kina odgovara uvođenjem digitalizacije i robotizacije. U Sjevernoj Kini, primjerice, nema mladih koji rade u tvornici jer mladi ne žele raditi u tvornicama."
Kina i korupcija
O korupciji i kako se Kina s njom obračunava kaže: "Kina je komunistički kapitalizam sa stravičnom konkurencijom, a državne banke su te koje daju kredite i naravno da onda imate korupciju.
Ključni izvor korupcije u Kini leži u prijelomnoj godini – 1989. To je bila godina u kojoj se odlučivalo što će biti s komunizmom.
Mnogi kineski čelnici željeli su da Kina ide put demokracije. Tada je i kineska vojska prvi put pucala u svoj narod. Tada je trebalo uspostaviti povjerenje prema vojsci, trebalo je nastaviti i reformu vojske. A vojska to ne voli. Što je drugo mogao kineski vrh nego ponuditi vojsci da se bavi biznisom, ali da sluša državu. Komunistička partija te je godine zapala u krizu, a korupcija je postala svojevrsni ispušni ventil. Imate puno lokalnih partijskih sekretara do kojih Peking ne seže. Da biste partijski kadar držali u odanosti, njoj je ponuđeno da joj se gleda kroz prste na korupcijske radnje."
Napominje kako Kina gleda blagonaklono na korupcijske radnje, ali partijski lokalni dužnosnici moraju slijepo slijediti upute centralnog Pekinga.
Napominje i kako je vojska dobila ogroman prostor za velike zarade.
"Dužnosnici su komercijalizirali čak i činove. Znate točno koliko morate platiti za činove. Imate kadrove da ne znate uooće je li netko vojno sposoban. Zbog toga je vojna akcija na Tajvan malo vjerojatna", napominje.
Spomenula je korupcijski skandal kada su časnici prodavali vojne tajne Amerikancima.
Odnos Kine i Rusije
O Donaldu Trumpu i njegovu odnosu prema Rusiji, ali i odnosu Kine i Rusije kaže:
"To su bila dva carstva koje dijeli velika granica i to su odnosi koji su tijekom povijesti bili vrlo škakljivi. Rusija nikada nije vratila neke kineske teritorije. Kina se morala potpuno dizati iz blata, no ljubav između tih dviju zemalja nikad nije bila iskrena. Kinesko povjerenje u Moskvu je vrlo nisko. Kina nikada nije mogla pročitati Moskvu i nikada im nije bilo jasno što će Putin napraviti.
Oni nikada nisu dali potporu aneksiji Krima ili agresiji prema Ukrajini. To su odnosi koji ni blizu nisu saveznički, no to ne znači da Kina želi vidjeti Putina poraženog do koljena. Kina sebi ne može dopustiti nestabilnu Rusiju.
Ono što ih drži skupa je zajedničko tumačenje da je ova ruska agresija posljedica širenja NATO saveza preko svih dogovora i obećanja te kršenja sporazuma da se NATO ne približava Rusiji.
Kina to vidi kao izravnu prijetnju sebi."
O odnosu Kine i NATO saveza kaže kako Kina ima veliku ranu u svom ponosu kada je bombardirana njezina ambasada u Beogradu.
"To je bila poruka da Kina tu nije nikakav igrač. Kina ima duboko nepovjerenje prema NATO-u zbog svih ovih elemenata. NATO savez doživljavaju izrazito agresivno i u tom se dijelu slaže s Putinom.
Također, bili su povrijeđeni kada nisu bili pozvani da se uključe u pregovore između SAD-a i Rusije u vezi Ukrajine.
Kina ima svoj mirovni plan. Taj je plan čak i Zelenski imao na stolu. Kina očekuje da će biti dio mirovnog rješenja jer se radi o dijelu Europe za koji je Kina vrlo zainteresirana. Kina je s Ukrajinom imala vrlo bogatu suradnju. Kina je zainteresirana obnoviti koridor koji nju vodi prema Europi. Pokušava spasiti UN i svjesna je da je multiraterala u najvećoj krizi i da ju ruši Amerika."
Baković napominje kako je Kini vrlo stalo da rat u Ukrajini prestane, i to iz dvaju razloga.
"Prerezan je Put svile, odnosno koridor Kine prema Europi. I zato što se ratom krši svetinja kineske vanjske politike, a to je teritorijalni integritet i državni suverenitet. Inzistira upravo na tome zbog Tajvana jer Tajvan je njihov od početka. To je sasvim druga priča nego što je Ukrajina."
Odnos Trumpa i Kine
O odnosu Trumpa i Kine kaže:
"Kina je pozdravila Trumpovu inicijativu, no ona ne vjeruje da će se to tako dogoditi kao što je Trump obećao. Kina ne može takvu krizu prepustiti nečemu što možda bude, a možda ne bude. Ona će tu biti stalno prisutna i velika je šteta da EU nema više sluha za stajalište Kine glede Ukrajine."
Smatra kako bi Uniji bilo korisnije da s Kinom rješava probleme s Ukrajinom nego da ju optužuje da šuruje s Rusijom. Kaže da Europa nema zajedničko mišljenje prema Kini. Jedni u Kini vide rivala, drugi ne.
"Možemo mi Kinu optuživati za svašta, možemo reći da je ne fer konkurenta, ali moramo se suočiti da Kina ima daleko kvalitetniji proizvod od Europe. Primjerice, automobili ili baterije. Kina Europi u ovom trenutku nudi tehnologiju za alternativne izvore energije i održivi razvoj. No Europa je prvo bila fiksirana da je Kina Putinova saveznica i da time ugrožava europsku sigurnost. Sada se koleba hoće li ili neće. Kina ima ponudu u ovome teškom trenutku, ali Europa mora primiti ruku jer ta ponuda neće dugo trajati. Kina ima puno više opcija nego što ih ima Europa jer je razvila niz minilaterala unutar koje se događaju važne gospodarske stvari. Kina njeguje globalni jug i stvara tržište. Kina neće dugo čekati dok se Europa predomišlja."
Na pitanje kako Kina gleda na ovaj dio svijeta i koji su njezini interesi odgovara:
"Odnos Kine prema Uniji i odnos Rusije prema EU-u vrlo je različit. Kini je interes imati čvrstu i stabilnu Europsku uniju koja će se širiti. Rusiji to nije u interesu. Kina Uniju ne podriva, dok ju Rusija podriva. Rusija je njegovala europsku desnicu, Kina to nije činila. Pelješki most je kineska izvedba, a onda je Unija rekla da to nije poželjno. Kina je stalno tu, ona stalno pokušava, ali pitanje je koliko će joj Hrvatska to dopustiti.
Hrvatska nikada nije bila u stanju osmisliti svoj interes u odnosu na Kinu, prihvatit će samo ono što joj Bruxelles kaže, no Kina će pokušavati otvarati vrata. S druge strane, Kina je prisutna u Srbiji, ali to su krediti, vrlo malo je prisutna s investicijama. Kini je stalo imati u EU-u prijateljske kanale, a interesiraju je investicije. Ja ne vidim artikulaciju hrvatskog interesa prema Kini", rekla je Baković.
U videu pogledajte cijelu emisiju Krešendo.
-
nesreća na obilazniciFOTO Liječnik među prvima stigao na mjesto strašne tragedije: "Vozačica je već bila preminula..."
-
TEMA O KOJOJ SE NE GOVORIDoktor tvrdi da zna zašto se pojavila epidemija karcinoma: "Bolje da su bacili atomsku bombu nego taj virus"
-
Važan je oprezVeć troje ljudi završilo u bolnici, pronađena i mrtva krava od 500 kila: "Ako se to dogodi, u roku od sat vremena morate biti u bolnici"
