Ako se zna da šteta nastala krađom osobnih podataka i povredama privatnosti na godinu premašuje gotovo dvostruku vrijednost svjetskog narko tržišta, s pravom se postavlja pitanje štite li nas oni koji raspolažu našim podacima dovoljno? Na potrebu za tim ukazala im je Agencija za zaštitu osobnih podataka. Banke u Hrvatskoj raspolažu osobnim podacima na stotine tisuća građana. U onoj u kojoj radi, tvrdi Pavica Mikuličić, zlouporaba nema kako u poslovima s građanima tako i s podacima više od 2 tisuće zaposlenika.
Pročitajte i ovo
'Podaci koji se koriste koriste se samo rekla bih u dobrobit klijenata. Znači nešto što može pozitivno utjecati na njihov recimo kreditni rejting', ističe Pavica Mikuličić iz Službe ljudskih potencijala Erste banke. Osobni podaci u modernom svijetu postali su vrijedna roba. Samo ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno oko stotinu slučajeva krađa identiteta, zlouporaba osobnih podataka i povreda privatnosti. Odgovornost se očekuje od svih koji prikupljaju osobne podatke - poput banaka, mobilnih operatera pa do državnih tijela. Na vrata im može pokucati i inspekcija Agencije za nadzor osobnih podataka.
'Mi te nadzore vršimo stalno i gdje god dobijemo spoznaju da je negdje učinjen prekršaj mi reagiramo', kaže Franjo Lacko, ravnatelj agencije za zaštitu osobnih podataka. Kazne za povrede privatnosti iznose i do 40 tisuća kuna. Svijest trebaju podignuti i građani. Dopisivanje na Fejsbuku ili plaćanje putem interneta samo su dio rizika. 'Štitimo se tako što uvijek promislimo s kime dijelimo svoje osobne podatke. Moramo paziti često puta kad su neke atrakcije da se prijavimo na neki download ili na neki proizvod koji možemo dobiti samo ako popunimo formular', poručuje Miho Pitarević iz HURID-a. Prije klika zato valja dobro razmisliti.
