Ima li Hrvatska karizmatične žene koje retoričkim sposobnostima mogu ostaviti trag?

Iako službeno nije političarka, njezini govori uvijek su imali politički odjek, prenosili su se, citirali pa čak i kopirali. Gledajući i slušajući Michelle Obamu, pitamo se: ima li Hrvatska takve karizmatične žene koje svojim retoričkim sposobnostima mogu ostaviti trag. Nažalost, ne. U hrvatskoj politici vrlo je malo žena, a one uglavnom ni ne dolaze do izražaja.

tri vijesti o kojima se priča JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Nastale strašne bujice Nevrijeme u europskoj zemlji uzrokovalo biblijsku katastrofu: Bujica nosila automobile, ima i mrtvih

Čini se da, nažalost, pozornost javnosti češće privlače svojim odjevnim kombinacijama ili nekim gafovima poput sramotnog (ne)vladanja engleskim jezikom (sjetimo se Ingrid Antičević Marinović u Europskom parlamentu ili „ležernog“ razgovora bivše premijerke Kosor s turistima). Iako Hrvatska ima predsjednicu, dakle, veliku mogućnost za ženu da, uz državničke pokaže i retoričke sposobnosti, ta se mogućnost nije realizirala. Gledajući govore Kolinde Grabar Kitarović i uspoređujući je, eto, s primjerice Michelle Obamom, možemo vidjeti goleme razlike.

Govornički, javni nastupi predsjednice gotovo uvijek izgledaju „prenaučeno“, „preuvježbano“ i nedovoljno prirodno. Jedan od sitnih znakova koji govori tome u prilog je gesta koja vrlo često „kasni“ za govorom i tako odaje dojam neprirodnosti, a tempo i intonacije daleko su od spontanog i prirodnog. Predsjednica kao da se boji da će pogriješiti u naglasku (što ionako vrlo često radi), u izgovoru ili jezičnoj ispravnosti i onda previše pazi na svaku izgovorenu riječ.

Naravno da njezine riječi imaju težinu i da se govori i izjave moraju unaprijed promisliti i pripremiti, ali ne i učiti napamet. Takvim „umjetnim“ nastupima zapravo se više pokazuje nesigurnost, gubi se autentičnost i vjerodostojnost. Prošlo je već dovoljno i vremena i javnim nastupa pa je krajnji čas da se predsjednica opusti za govornicom. I neka pogriješi. Pa i na kritike i pogreške se već trebala naviknuti. One govorničke najmanje će štetiti njezinom imidžu.

Osim predsjednice, među aktualnim političarkama ima i ministrica, međutim, tko se može ijedne sjetiti? Tko može, imenom i prezimenom nabrojati ministrice aktualne vlade? Dobro, možda im ipak treba dati još malo vremena da se snađu u svojim resorima, da održe govore u Saboru i predlože svoje ideje.

Među ženama koje su obilježile protekle godine hrvatske politike svakako valja spomenuti Jadranku Kosor, Vesnu Pusić i Milanku Opačić. Iz različitih stranaka, različitih resora, ali s jednom zajedničkom crtom – rijetke žene u, još uvijek, muškome svijetu. Među njima, retorički najvještija bila je Vesna Pusić koja je nizom gostovanja u polemičkim emisijama, sučeljavanjima, nizom izjava za medije pokazala i logičnost i odmjerenost i staloženost i argumentiranost.

Međutim, glavno obilježje njezinog retoričkog imidža bila je „docirajuća“ pozicija, vrlo često odavala je dojam govorenja „svisoka“, patroniziranja, ali i suptilnog izrugivanja svojih političkih neistomišljenika, cinizma i ironiziranja. Zaboravila je da je važno obilježje dobroga govornika i identifikacija s publikom, nastojanje da se govornik publici približi, da se publici „svidi“. Antičko retoričko pravilo kaže: „ako vas publika prihvaća kao osobu, radije će vas slušati i lakše će vam vjerovati“. Vesna Pusić se rijetko spuštala sa svojih „profesorskih visina“, a često gubila birače.

Naravno, ta identifikacija i približavanje publici ne znači gubitak kompetentnosti, dosljednosti, stava. Moguće je pokazati stručnost, ozbiljnost, a opet ne patronizirati. Najbolji primjer za to je Ivana Maletić – jedna od rijetkih političarki koja se uspjela profilirati kao stručnjakinja za određeno područje. Govoreći o europskim fondovima, makroekonomiji i gospodarskim trendovima, Ivana Maletić pokazuje i pripremljenost i znanje i stručnost, a opet jednostavnost i pristupačnost.

Malo je žena u hrvatskoj politici, još je manje onih koje su ostavile traga, onih o čijim se javnim nastupima priča, onih čiji su govori odjeknuli i čije su ideje promijenile društvo. Ipak, Hrvatska je izabrala ženu za predsjednicu prije negoli je to učinila Amerika. Možda to može biti motiv ženama da se asertivnije i aktivnije uključe na političku scenu. I svojim retoričkim umijećem pridonesu stvaranju boljeg društva.

Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.