Ima li Hrvatska karizmatične žene koje retoričkim sposobnostima mogu ostaviti trag?

Iako službeno nije političarka, njezini govori uvijek su imali politički odjek, prenosili su se, citirali pa čak i kopirali. Gledajući i slušajući Michelle Obamu, pitamo se: ima li Hrvatska takve karizmatične žene koje svojim retoričkim sposobnostima mogu ostaviti trag. Nažalost, ne. U hrvatskoj politici vrlo je malo žena, a one uglavnom ni ne dolaze do izražaja.

Pročitajte i ovo Pakao na zemlji U Gazi je ubijeno najmanje 9000 žena: U prosjeku poginu 63 na dan 8. mart Zašto Dan žena slavimo baš na današnji dan?

Čini se da, nažalost, pozornost javnosti češće privlače svojim odjevnim kombinacijama ili nekim gafovima poput sramotnog (ne)vladanja engleskim jezikom (sjetimo se Ingrid Antičević Marinović u Europskom parlamentu ili „ležernog“ razgovora bivše premijerke Kosor s turistima). Iako Hrvatska ima predsjednicu, dakle, veliku mogućnost za ženu da, uz državničke pokaže i retoričke sposobnosti, ta se mogućnost nije realizirala. Gledajući govore Kolinde Grabar Kitarović i uspoređujući je, eto, s primjerice Michelle Obamom, možemo vidjeti goleme razlike.

Govornički, javni nastupi predsjednice gotovo uvijek izgledaju „prenaučeno“, „preuvježbano“ i nedovoljno prirodno. Jedan od sitnih znakova koji govori tome u prilog je gesta koja vrlo često „kasni“ za govorom i tako odaje dojam neprirodnosti, a tempo i intonacije daleko su od spontanog i prirodnog. Predsjednica kao da se boji da će pogriješiti u naglasku (što ionako vrlo često radi), u izgovoru ili jezičnoj ispravnosti i onda previše pazi na svaku izgovorenu riječ.

Naravno da njezine riječi imaju težinu i da se govori i izjave moraju unaprijed promisliti i pripremiti, ali ne i učiti napamet. Takvim „umjetnim“ nastupima zapravo se više pokazuje nesigurnost, gubi se autentičnost i vjerodostojnost. Prošlo je već dovoljno i vremena i javnim nastupa pa je krajnji čas da se predsjednica opusti za govornicom. I neka pogriješi. Pa i na kritike i pogreške se već trebala naviknuti. One govorničke najmanje će štetiti njezinom imidžu.

Osim predsjednice, među aktualnim političarkama ima i ministrica, međutim, tko se može ijedne sjetiti? Tko može, imenom i prezimenom nabrojati ministrice aktualne vlade? Dobro, možda im ipak treba dati još malo vremena da se snađu u svojim resorima, da održe govore u Saboru i predlože svoje ideje.

Među ženama koje su obilježile protekle godine hrvatske politike svakako valja spomenuti Jadranku Kosor, Vesnu Pusić i Milanku Opačić. Iz različitih stranaka, različitih resora, ali s jednom zajedničkom crtom – rijetke žene u, još uvijek, muškome svijetu. Među njima, retorički najvještija bila je Vesna Pusić koja je nizom gostovanja u polemičkim emisijama, sučeljavanjima, nizom izjava za medije pokazala i logičnost i odmjerenost i staloženost i argumentiranost.

Međutim, glavno obilježje njezinog retoričkog imidža bila je „docirajuća“ pozicija, vrlo često odavala je dojam govorenja „svisoka“, patroniziranja, ali i suptilnog izrugivanja svojih političkih neistomišljenika, cinizma i ironiziranja. Zaboravila je da je važno obilježje dobroga govornika i identifikacija s publikom, nastojanje da se govornik publici približi, da se publici „svidi“. Antičko retoričko pravilo kaže: „ako vas publika prihvaća kao osobu, radije će vas slušati i lakše će vam vjerovati“. Vesna Pusić se rijetko spuštala sa svojih „profesorskih visina“, a često gubila birače.

Naravno, ta identifikacija i približavanje publici ne znači gubitak kompetentnosti, dosljednosti, stava. Moguće je pokazati stručnost, ozbiljnost, a opet ne patronizirati. Najbolji primjer za to je Ivana Maletić – jedna od rijetkih političarki koja se uspjela profilirati kao stručnjakinja za određeno područje. Govoreći o europskim fondovima, makroekonomiji i gospodarskim trendovima, Ivana Maletić pokazuje i pripremljenost i znanje i stručnost, a opet jednostavnost i pristupačnost.

Malo je žena u hrvatskoj politici, još je manje onih koje su ostavile traga, onih o čijim se javnim nastupima priča, onih čiji su govori odjeknuli i čije su ideje promijenile društvo. Ipak, Hrvatska je izabrala ženu za predsjednicu prije negoli je to učinila Amerika. Možda to može biti motiv ženama da se asertivnije i aktivnije uključe na političku scenu. I svojim retoričkim umijećem pridonesu stvaranju boljeg društva.

Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.