Kolinda Grabar-Kitarović: ''Pružamo ruku mira u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika''

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović podsjetila je na put neovisnosti Hrvatske te kazala da hrvatski narod nije želio ni rat ni žrtve. ''Stoga je hrvatsko državno vodstvo, vodeći se hrvatskim državnim interesima i najvišim moralnim uvjerenjima, prihvatilo plan mirne reintegracije kao zalog pomirenja i zajedničkoga života svih koji Hrvatsku smatraju svojom domovinom. Tijekom toga procesa, u svom povijesnom govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. predsjednik dr. Franjo Tuđman naglasio je i ovo: „Pobjednik koji ne zna praštati, taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi. ...naš dolazak u Vukovar, u taj simbol hrvatskih patnji, hrvatskih otpora, hrvatskih težnji za slobodom, hrvatske želje za povratkom na svoje istočne granice, na Dunav, o kome pjeva i hrvatska himna, to je naš znak, naša odlučnost da želimo zaista mir, pomirbu, da želimo stvarati povjerenje za trajan život, da u budućnosti više nikada ne dopustimo ono što nam se desilo' '', podsjetila je Predsjednica.

Pročitajte i ovo "Svijet nas nije mogao zanemariti" Milanović čestitao dvije važne obljetnice: "Ostavili su nas kada je bilo najteže, bio je to moralni dug" Arhitektura mira Dan kada je razum pobijedio oružje: Hrvatska se upisala u svjetsku povijest, a isto bi mogla i danas - ''Mogućnost izgradnje bolje budućnosti nije nikada izgubljena''

U govoru je istaknula da ''našim susjedima pružamo ruku mira i suradnje, u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja, kao i za suradnju u svim pitanjima i novim izazovima kojima nas može izložiti budućnost.''

Podsjetila je da Hrvatska daje potporu ulaska svih država jugoistočne Europe u Europsku uniju.

''Neki od tih odnosa još uvijek su uvelike opterećeni sjećanjima i traumama rata koje treba zaliječiti iskrenom suradnjom i otvorenim dijalogom. Nastavit ću predanu politiku zagovaranja dijaloga sa susjednim državama i rješavanja otvorenih pitanja u pozitivnom ozračju. Jedino se na taj način može graditi suradnja na zdravim i čvrstim europskim temeljima'', kaže Predsjednica.

Osvrnula se na problem demografije: ''Znamo da se s demografskim problemom danas više ili manje suočavaju i mnoge druge europske države, pa i one gospodarski razvijenije od nas. To nas jasno upućuje da rješenje problema nije samo u gospodarskom razvoju i materijalnom standardu, nego i duhovnim sadržajima o kojima ovisi stabilan razvoj svakog pojedinog društva, kao što su kulturni, prosvjetni i odgojni. Držim stoga da je, uz otvaranje sigurne životne perspektive mladima, za Europu danas od primarne važnosti jačati sadržaje našeg zajedničkog europskog identiteta.''