Tijekom smjene na njezinu sezonskom poslu u Dalmaciji prekinuli smo studenticu diplomskog studija u Zagrebu. Na pitanje koliko će roditelji morati izdvojiti za troškove studiranja svoga djeteta u metropoli u idućoj godini, kroz smijeh nam odgovara: "Ako ne planiraju da si djeca nađu posao, neka dignu kredit!"
Malo je obitelji koje mogu financirati čak i najskromniji studentski život. "Mjesec se može preživjeti s 3000 kuna, bez smještaja", kaže nam ona. Dakle, nešto manje od 400 eura, u kojima se brojni još nisu navikli izražavati. Još je teže naviknuti se na nove, naglo porasle cijene otkako su euri postali službena valuta. Hrana u menzama ostala je otprilike ista - jedan meni može se pojesti za euro. Međutim, sve ostalo drastično je poskupjelo. Studenti koji idu na fakultet izvan mjesta studiranja imaju pravo na dva obroka u menzi, a oni koji žive u domu na tri, ali nemoguće je očekivati da će se doslovno prehranjivati i ne trošiti ni na što drugo.
Od kupnje udžbenika, skripti, pokaza, svakodnevnih drugih potrepština kao što su kozmetika ili odjeća, kava tijekom pauza između predavanja, ništa nije isto kao prije nekoliko godina kada je studentica iz Dalmacije upisala fakultet. Prošle godine trebalo joj je dakle 400 eura mjesečno, a kako cijene rastu, misli da će situacija biti samo lošija. Ona, kao i brojni njezini kolege od prvog dana studija i radi, ali satnice studentskih poslova nisu narasle primjereno inflaciji. Situacija izgleda zabrinjavajuće.
Pročitajte i ovo
Život u domu je povoljniji, ali malo studenata uspije ga dobiti
Tome, naravno, treba pridodati i smještaj. Za one koji žive u studentskome domu sveukupni troškovi života tako će minimalno iznositi 430 do 500 eura. Najskuplje su sobe u novouređenom 11. i 12. paviljonu u Studentskom naselju Stjepana Radića, i to one jednokrevetne, za koju je potrebno izdvojiti 93 eura, dok je dvokrevetna soba nešto jeftinija i plaća se 80 eura. Najjeftinije će proći oni koji dobiju Lašćinu jer će potrošiti samo 27 eura mjesečno.
Studenti koji dolaze u Zagreb, a ne uspiju dobiti smještaj u jednom od četiriju studentskih naselja morat će potražiti stan. Cijene najamnina u potpunosti su podivljale, a naša sugovornica najbolje je to osjetila na svojoj koži.
Pročitajte i ovo
Najam stana po osobi porastao za 100 eura
"Prije se moglo naći okej stan za 200 eura po glavi, ako ste imali dvoje cimera. Trenutačno sam s prijateljicama u potrazi za stanom i jasno mi je da su takve cijene prošlost. Trebat će nam svakoj barem 300 eura. Stanovi na koje nailazimo redovito su na periferiji grada, derutni, a čak i oni nestanu čim se pojavi oglas", govori nam. Drugim riječima, kada se troškovima života koji su oko 400 eura pridoda smještaj od 300, znači da bi jednom studentu trebalo 700 eura da živi skromno u derutnom stanu na periferiji grada.
Studenti zbog toga sve više rade, a istraživanja kao što je ono Eurostudenta - projekta koje se bavi socijalnom dimenzijom studiranja, pokazuju da oni koji su u takvoj situaciji postižu lošije rezultate jer su primorani fakultetske obveze stavljati u drugi plan. U začaranom krugu onda moraju prenositi dio ispita, plaćati školarine i raditi još više. Situacija nije svjetla, i sve to u zemlji u kojoj nas uporno uvjeravaju da je visoko obrazovanje dostupno svima.
