Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vjerski prebjezi i ljudi koji su promijenili svoju vjeru, tema je koju vam donosi magazin Provjereno. O svojim odlukama, da vjeru u kojoj su živjeli gotovo pola svog života, zamijene za drugu, govore vjerski preobraćenici.


O njima se malo zna i mnogi se često i skrivaju, želeći izbjeći osudu okoline. Premda su vjerske slobode jamčene Ustavom, konvertiti odnosno obraćenici, nerijetko i pred vlastitom obitelji, i prijateljima, kriju odluke koje su donijeli! 'Stric mi je rekao da sam kaurin, da sam izdajica, da sam se odrekao Boga i da se zato on odriče mene', rekao je za Provjereno Danijel Turtula. 'Pričaju tamo o nama kao da smo sekta, tko su oni tamo, pa čak govore da smo sotonisti, jer ne znaju pravu istinu', priča Ankica Juričević.

Vezani članci Kako je mama preminule Lane (11) trošila novac za liječenje bolesne kćeri? (Foto: Provjereno) Kako je mama preminule djevojčice trošila novac za liječenje bolesne kćeri? „Mami je Lana bila izvor prihoda. To je ono najstrašnije u svemu“ Provjereno o baznim stanicama (Foto: Provjereno) Tko kontrolira postavljanje baznih stanica u Zagrebu? ''Bila sam šokirana izjavom visokog dužnosnika''

Znajući da će sigurno biti na meti, da ih mnogi neće ni pokušati shvatiti, učinili su ono što mnogi smatraju nevjerojatnim i neprihvatljivim. Religiju u kojoj su rođeni i u kojoj su odgajani, zamijenili su novom! 'Često dvojim oko vlastitih odluka, ali to što sam povjerovao u Krista, u to nimalo ne dvojim!', ističe Tartula.

Pronalaženje pravog puta

Cijeli život Vedran je živio u katoličkoj obitelji, no danas njegove molitve drukčije zvuče. 'Svjedočim i vjerujem da je samo jedan Bog i da je Muhamed posljednji božji poslanik', kaže Vedran Mustafa Orešković. 'Upoznavanje Islama je za mene bilo kao upoznavanje s istinom i pronalaženje pravog i mirnog puta, za nečim što sam tragao cijeli život, a nisam znao za čim tragam', dodaje Orešković. Punih 29 godina, ovaj rođeni Osječanin, nije ni pomišljao na nešto slično, sve dok nije počeo proučavati Kuran. Nitko, nikada od njegovih bližnjih, nije bio musliman. 'Nisu pokazali negodovanje, dapače, već jedan stupanj znatiželje kako to izgleda, koje su razlike....Mislili su da je to jedna od mojih prolaznih faza', pojašnjava Mustafa. 'Svakako sam ga upozorio da islam ima svoje obveze i zahtjeve i da poslije izlaziti iz islama po šerijatskom zakonu i Kuranu nije dozvoljeno', rekao nam je Enes Poljić, glavni imam osječki.

No, upravo je Danijel učinio ono što niti jedan musliman ne smije. Izašao je iz Islama. Nekad je odlazio u džamiju, postio ramazan, slavio Bajrame. Premda je živio u katoličkoj sredini, njegova je obitelj bila muslimanska. 'Ja sam se s 12 godina počeo zanimati za vjeru, do tada me to nije toliko zanimalo, pa sam pitao oca, što da budem musliman kao ti, ili da budem katolik?', ispričao je Danijel. Oko njegovih dvojbi, otac mu nije radio probleme i u potpunosti mu je prepustio izbor. Prije više od 20 godina donio je odluku i krstio se u Katoličkoj crkvi. 'Osjećao sam se kao da je neka velika težina pala iz mene, pa sam malo malo gledao na pod da vidim je li ja to letim ili što. Baš sam osjećao blaženstvo kad sam se obratio', priča on.

Zanemariv, ili mali broj

Vedran i Danijel nisu promijenili samo vjerovanje i način života, već i imena. 'Ime koje samo odabrao u Islamu je Mustafa, to je prevedeno na hrvatski, odabrani, i jedno je od 4 poslanikova imena', kaže Vedran. Danijel svoje novo ime nosi od krštenja, a prije se zvao Adnan. 'Neki me zovu Adnan, neki Danijel...meni je posve svejedno', kaže. Prelasci iz jedne u drugu vjeru nisu neobični, osobito ne u zemljama Zapada, no u Hrvatskoj nisu toliko česti.

'Ja mogu samo prema nekim indicijama zaključiti da se radi o nekom malom, ili zanemarivom broju', naglašava Siniša Zrinšćak, sociolog religije. 'Naime u Latinskoj Americi, to je dosta istraženo, da se dosta prelazi iz katoličanstva na pentekostalizam, za njih baš postoje podaci i u Americi je prelazak iz jedne u drugu vjeru, vrlo čest, dodaje Zrinščćak. Nikakve evidencije ne postoje, niti na državnoj, niti na crkvenoj razini. 'Koliko sam ja svećenik u ovih 5 godina, tek nekih 10-ak njih se obratilo meni da bi prešli iz jedne vjere na drugu', rekao nam je fra Nikola Šantek, svećenik Katoličke crkve. Slično je i u Židovskoj općini Zagreb, gdje su pak imali samo tri slučaja vjerskih prebjega, što nam je potvrdio i rabin Luciano Moše Prelević.

Služiti Bogu, a ne ljudima

Same vjerske zajednice oprezne su s primanjem novih članova, osobito prema onima koji prelaze s druge vjere. Osječkom imamu, Enesu Poljiću, Vedran je prvi obraćenik u 30 godina staža. 'Bio sam smiren. Rekao sam mu, dragi prijatelju, to je tvoja odluka. Ono što želiš, to ćemo i mi sa svoje strane učiniti a ono što ti želim reći je da prihvatiti Islam, je prihvatiti drugi način života, to nije kao promijeniti sako', ispričao je imam Poljić. Sličan, oprezan stav je i u Katoličkoj crkvi, te židovskoj zajednici.

Jedna od onih koja se često susreće s osudama je adventistička crkva. 'Puno ljudi nailaze na probleme u svojim domovima, a da ne govorimo o radnim mjestima, gdje su obilježeni kao sektaši, ili kao da su poludjeli, nažalost još uvijek živimo u kulturi, koja razvija neku vjersku toleranciju', zaključuje Dejan Stanjević, pastor Adventističke crkve. 'Nije to bila laka odluka, jer sam srcem i dušom vjerovao da je istina tamo u onoj crkvi, gdje sam prije bio, no otkrivajući biblijske istine, shvatio sm da piše, čovječe služi Bogu, a ne ljudima', priča Mladen Juričević, adventist u crkvi.

Vjera i politika kod nas idu ruku pod ruku

Ankica I Mladen odrasli su kao rimokatolici. Premda su pretpostavili da će naići na nerazumijevanje, u Švedskoj su kao izbjeglice još za vrijeme Domovinskog rata, prihvatili adventizam. 'Ja sam godinama pjevala u zboru, bila sam aktivna u katoličkoj crkvi, svi su me poznavali i u župi i same časne sestre...tako da je to za njih u crkvi bio mali šok kad su čuli za mene', pojasnila je Ankica Juričević. Prelasci iz jedne u drugu kršćansku denominaciju su najčešći. Bez obzira na to što je korijen vjere, tj. vjerovanje u Isusa Krista isto u svima, Juričevići su dugo vremena morali braniti vlastito shvaćanje vjere.

U Americi su obraćenici poput njih tvrdi profesor Zrinščak, svakodnevna pojava. No ne i u Europi gdje se o vjeri, kao dijelu osobnosti, najčešće ne izlazi u javnost, ne samo u slučaju obraćenika. 'Ja bih rekao da se kod nas o tome ne govori iz dva razloga, jer je to u Europi općenito manje tema nego u Americi. U Europi je generalno manje toga za čuti o konverzijama, jer su to ipak intimne stvari, a kod nas vjerske zajednice imaju i neku javnu i političku funkciju i postoji velika veza između religije i nacionalnosti ', kaže Zrinščćak. Upravo je vjera, ono što se u Hrvatskoj ali i u mnogim drugim zemljama, često veže uz nacionalnu odrednicu. Biti Hrvat, mnogima znači biti isključivo katolik.

Prema popisu stanovništva Hrvatima se 2001. Izjasnilo 90 posto stanovnika, Katolicima kao najvećoj vjerskoj zajednici 2 posto manje. Dolazimo do zaključka da u našoj zemlji barem 2 posto Hrvata, nisu Katolici. Mladen I Ankica, Vedran i Danijel, učinili su malu revoluciju i progovorili o onom o čemu mnogi šute. Na snimanje su pristali, no brojni drugi koje smo kontaktirali nisu, najčešće zbog straha od osude i možebitnih provokacija. Nitko od ovih ljudi u drugu religiju nije prešao iz pomodarstva. Godinama su ih mučile dvojbe, što učiniti. Ipak, svatko od njih, na svoj je način, pronašao mir i istinu, potvrdivši izreku, da su putevi Gospodnji, uistinu čudesni!