Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je prihvatila cjelokupnu schengensku pravnu stečevinu. Što će to značiti za Hrvatsku, jesmo li spremni za zaštitu vanjskih granica i kada možemo očekivati ulazak u schengenski prostor, otkrio je Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu, u razgovoru s novinarkom Informera, Zoranom Vukić.

Galerija Informer: Karlo Ressler - 3 Informer: Karlo Ressler - 2 Informer: Karlo Ressler - 1 +1 Karlo Ressler

Gotovo tri godine vodite brigu u Europskom parlamentu oko ulaska Hrvatske u schengenski prostor. Kakva je trenutno situacija i što za samu Hrvatsku znači ulazak u prostor?

Nakon pozitivne odluke Vijeća još je potrebna ta finalna odluka, ali sada očekujemo da se ponovno intenzivira rasprava u Europskom parlamentu, da se na politički način razmotri i dobije suglasnost i mišljenje Europskog parlamenta o tome da je Hrvatska spremna za Schengen. U svim našim istupima i u svemu onome što radimo u Europskom parlamentu po toj temi pokušavamo naglasiti da pitanje hrvatskog ulaska u Schengen nije pitanje koje je važno samo za ravnopravnost hrvatskih državljana, nego i za gospodarski razvoj i sigurnosni aspekt za sve države članice, za cijelu Europsku uniju i to je ono gdje pokušavamo najviše napraviti i pokušavamo predstaviti kolegama zastupnicima zašto je to tako.

Ključni razlog zbog čega je Hrvatskoj bitno da uđemo u Schengen vrlo vjerojatno leži kod poduzetnika, kod izvoznika i onih koji su okrenuti inozemnim i europskim tržištima i mislim da će se tu dogoditi najveća prednost i oni to vrlo dobro razumiju, a također kao turistička zemlja s vrlo dugačkim granicama bitno nam je i da svi oni gosti koji dolaze u Hrvatsku mogu to učiniti bez previše nekih velikih čekanja na granicama pogotovo kod onih ljetnih gužvi.

Koje nas trenutno prepreke sprječavaju pri ulasku u Schengen?

Što se tiče nekakvih tehničkih prepreka, mislim da ih nemamo. Kroz proteklih četiri do pet godina učinjeno je najviše na tome da budemo spremni kroz modernizaciju hrvatske policije, ulaganje u opremu i za zaštitu granica što je jedna od naših obveza također prema Schengenskom zakoniku do svih onih jasno definiranih uvjeta koje je hrvatska policija morala ispuniti.

Kada se donese finalna odluka što nas onda čeka kod samog postavljanja granice?

Meni se čini da je veliki dio tehničke pripreme iza nas. Upravo i zahvaljujući korištenju europskih fondova mislim da je ključni dio posla sada iza nas što se tiče tehničke spremnosti. Sada pred nama predstoji da još damo jedan dodatni impuls i u Parlamentu i u Vijeću i na diplomatskom planu pokušamo obrazložiti te gospodarske prednosti za druge članice, ali i činjenicu da hrvatskim ulaskom u Schengen doprinosimo sigurnosti cijele Europske unije što je pogotovo bitno nekim državama članicama, a primjerice i Francuskoj kao trenutno predsjedavajućoj u Vijeću EU.

Kada govorimo o migracijama kao i situaciji u Bosni i Hercegovini, jesmo li spremni za zaštitu vanjskih granica?

Nedavno sam se vratio iz posjeta BiH. Jasno je da smo fokusirani na ono sve što se događa tamo. Bitna nam je i u tom kontekstu činjenica da s BiH dijelimo više od tisuću kilometara zajedničke granice. Jasno je da bilo kakva nestabilnost koja se u nekim ranijim okolnostima događala zbog pojačanog migracijskog pritiska koji nije bio kontroliran unutar Bosne i Hercegovine, a onda na hrvatske i europske granice u konačnici da to predstavlja izazov. Mislim da je za nas bitno da smo s više od 6.500 graničnih policajaca uspjeli podići razinu zaštite Hrvatske granice, europske granice kao najduže kopnene granice prema EU na jednu zavidnu razinu.

Isto tako i transparentnost u postupanju naše hrvatske policije koja mora biti zakonita, odgovorna, učinkovita, ali čija je u konačnici glavna svrha da zaštiti granicu, da spriječi nekakve ilegalne, nedopuštene prelaske pod okriljem noći, u šumi, bez identifikacijskih dokumenata i izvan službenih graničnih prijelaza i mislim da je to Hrvatska policija dobro obavljala.

Što se tiče djelatnika carine neće se puno toga mijenjati, no što ako Srbija ili Bosna i Hercegovina s vremenom uđu u Schengenski prostor?

Ne očekujem da će biti ikakvih promjena u kontekstu naših carinskih djelatnika jer to ne izgleda realno da se dogodi preko noći.

Aleš Hojs i Davor Božinović u Cetingradu - 1 Hojs: "Jamčim da Slovenija neće uvjetovati hrvatski ulazak u Schengen"
Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova Božinović najavio akciju vezanu za COVID potvrde: "Razgovarao sam danas s Capakom, idemo s inicijativom"

Imamo li primjer u nekoj od europskih članica u kojem smjeru želimo ići po ulasku u Schengenski prostor?

Mislim da je unutar schengenskog područja trenutno jedna od tih rasprava da se mora zadržati sloboda kretanja unutar Schengena. U smislu da i zbog globalne pandemije i zbog velike migracijske krize 2015. godine neke države članice počele su koristiti jednu iznimku koja je dopuštena Schengenskim zakonikom da se uvedu privremene granične kontrole koje sada traju već neko vrijeme i mislim da će Hrvatska morati biti jasnija oko toga da to za cijelu Europsku uniju nije prihvatljivo i to je i jasni stav Europskog parlamenta.

Kada možemo očekivati da bi Hrvatska mogla ući u schengenski prostor?

Učinit ćemo sve da to bude što skorije, da to bude u ovoj godini, a nadamo se i do kraja i završetka francuskog predsjedanja.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju