Karamarko: Objava registra branitelja suluda stvar

'Mislim da će se opet stvoriti jedna medijska zabava, a to nije dobro. Država ima mehanizme da otkrije lažne branitelje i mislim da takve liste treba objavljivati, a ne ovo. Čemu to služi', zapitao se Karamarko. Registar branitelja, kazao je Karamarko novinarima u Hrvatskom saboru, u nekim državama spada u sferu vojne tajne, a njegova objava bila bi suluda stvar, poručio je.

Pročitajte i ovo Nju posebno pamti Tomislava Karamarka pod prozorom iznenadilo poznato lice: "A nadao sam se dobrom danu" Fotomontaže Politički rat proširio se na internet: Hoće li pobijediti lord Voldemort ili Karaplenković?

'Najprije su objavljivali popis poreznih dužnika, dakle zabavljali medije i naciju, sada objavljuju branitelje, ne znam koga će još', zapitao se Karamarko. Po njegovom mišljenju trebalo bi objaviti listu onih koji su 25. lipnja 1991. izišli iz Sabora kada se izglasavala hrvatska neovisnost. 'Nek objave svoje članove koji su bili članovi SK Pokreta za Jugoslaviju i to bi bilo zanimljivo vidjeti', kazao je čelnik HDZ-a.

Ivić: Nezakonito je objaviti Registar hrvatskih branitelja

HDZ-ov saborski zastupnik i bivši ministar hrvatskih branitelja Tomislav Ivić usprotivio se danas najavama iz Vlade da će uoči Božića objaviti Registar hrvatskih branitelja, upozorivši na nezakonitost i neustavnost objave osobnih podataka, te ustvrdivši da je brojka od više od 500 tisuća branitelja realna i utemeljena.

'Ni jedna zemlja na svijetu nikada nije objavila popis sudionika različitih ratnih operacija, zašto bi to Hrvatska činila', izjavio je Ivić novinarima u Hrvatskom saboru, upitan za komentar predloženih izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, koje je Vlada danas uputila u saborsku proceduru i kojima predviđa objavu Registra branitelja.

Na njihov upit kako onda tumači tvrdnje iz Banskih dvora da objavom Registra neće biti narušena zaštita osobnih podataka, odgovorio je kako tu zaštitu svim građanima, pa tako i hrvatskim braniteljima, jamče hrvatski Ustav i zakoni. 'Dakle, objava takvih podataka po mom sudu je apsolutno protuzakonita', rekao je Ivić.

>> Ostojić protiv prijedloga zakona; Milanović: Trebali ste mi to reći prije sjednice

Upitan smatra li brojku od više od pola milijuna branitelja realnom, odgovorio je kako, kada se govori o broju branitelja, treba u vidu imati nekoliko činjenica. Prva je, kazao je, da je Domovinski rat praktički trajao punih šest godina i da je kroz to vrijeme bilo nekoliko mobilizacija koje su značajno pridonijele takvom broju branitelja.

U obzir se, dodao je, mora uzeti i činjenica da je samo u završnim vojnim operacijama, dakle u Oluji, u Hrvatskoj vojsci bilo gotovo 200 tisuća mobiliziranih vojnika. Ivić je naglasio kako se ne smije zanemariti ni činjenica da je do 15. siječnja 1992. u postrojbama HV-a i policije bilo angažirano 270 tisuća branitelja, te da je preostali dio do 500 tisuća branitelja bilo mobilizirano i ušlo u sastav HV-a između 1992. i 1995. godine.

'Dakle, držim da je taj broj realan i da je uistinu 500 tisuća hrvatskih branitelja sudjelovalo na različite načine u obrani Republike Hrvatske, ne naravno svi izravno u borbenim jedinicama', poručio je. Na pitanje što će onda, po njemu, značiti objava Registra, odgovorio je kako uopće ne vidi smisao objave, jer se, istaknuo je, vrlo lako mogu provjeriti sumnje ako netko ima status branitelja koji nije zaslužio.

'Postoje institucije koje to trebaju odraditi i provjeravati. Mi (HDZ) smo to prijašnjih godina uvijek radili i na anonimne dojave rađene su provjere statusa za one za koje je postojala sumnja da nešto nije u redu', rekao je Ivić. Potvrdno je odgovorio na upit misli li da je to bolja opcija od objave Registra, istaknuvši kako se zauzima za konstantnu provjeru svih onih koji imaju status hrvatskog branitelja, a postoje naznake ili indicije da taj status nije stečen u skladu sa zakonskim odredbama.

Na pitanje misli li da će braniteljske udruge podržati takvu njegovu ideju, odgovorio je kako je to teško reći, ali i napomenuo da je veći dio braniteljskih udruga ustao protiv objave Registra. 'Siguran sam da se takvo stanje i situacija nisu promijenili i da je većina braniteljskih udruga protiv objave Registra', rekao je Ivić. I njegov stranački kolega Zvonko Milas novinarima je izjavio kako se objavom Registra zadire u privatnost branitelja.

'Registar je neslužbeno već objavljen i ništa se spektakularno nije dogodilo, a ovim se opet zadire u neku privatnost. Bez nečije privole ne možete objavljivati nečije osobne podatke, a zašto se to radi meni nije jasno. Mislim da ljudi generalno nemaju ništa protiv toga da se to objavi, da netko zna je li bio u ratu ili nije, no postavlja se pitanje čemu to služi', rekao je Milas.

Upitan hoće li objava Registra značiti i smanjenje brojke od 500 tisuća branitelja, odgovorio je kako je najveći problem u tome što nitko nikada tehnički nije objasnio zašto se brojka od 500 tisuća branitelja uopće pojavila. 'Dakle, ona nije imaginarna u smislu da je izmišljotina, nego je ona stvarna', kazao je Milas, složivši se s Ivićem po potrebi provjera statusa branitelja koji su sumnjivi, ali i naglasivši kako ne stoji sintagma o lažnim braniteljima, već da je riječ o kriminalcima.

'Ma nema lažnih branitelja. Sigurno na tom popisu ima ljudi koji tamo ne pripadaju, ali ovo definitivno nije put kojim će se oni maknuti, kojim ćemo ih isključiti, i to nisu lažni branitelji nego kriminalci koji su se našli na popisu pored pravih ljudi koji su najzaslužniji za stvaranje hrvatske države', poručio je.

Burić: Treba objaviti registar branitelja

Novinari su o objavi Registra branitelja pitali i HDSSB-ovog zastupnika Dinka Burića, koji je ponovio stav stranke da se ne protivi objavi Registra. 'Naprotiv, mislimo da ga treba objaviti. Ali, jednako tako podsjećamo i da uz objavu Registra branitelja treba objaviti i registar svih aboliranih sudionika velikosrpske agresije na Hrvatsku', poručio je Burić.

Podsjećamo, Vlada je danas u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kojima se omogućuje objava Registra branitelja. Registar branitelja sastojat će se od općeg i posebnog dijela i pomoćnih podataka. U općem su ime, prezime i ime jednog roditelja branitelja, datum, mjesto i država rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresa stanovanja, broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru, pripadost MUP-u ili MORH-u te status (branitelj ili dragovoljac).

U posebnom dijelu nalaze se naziv postrojbe kojoj je branitelj pripadao i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu. Pomoćni podaci služe za tehničku podršku, obradu te razmjenu podataka s drugim tijelima i pravim osobama. Javno dostupni u elektroničkom obliku bit će ime, ime jednog roditelja, prezime, godina i mjesto rođenja, ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazana po broju dana i pripadnosti MUP-u, odnosno MORH-u. Javno dostupni u elektroničkom obliku mogu biti i podaci iz posebnog dijela Registra branitelja temeljem pisane privole hrvatskog branitelja. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook