Građani reforme koje je Vlada pripremila ili su na pola puta neće osjetiti ove ili sljedeće godine. Mnoge su trebale biti učinjene prije 10 ili 15 godina.


Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić održala je prezentaciju devet dugoročnih reformskih mjera , ima li išta vidljivo u tim reformama ili smo još napočetku?

Vezani članci Potrošnja u Hrvatskoj - 1 Kao da nema koronakrize: Hrvati troše nemilice, osobna potrošnja porasla za čak pet milijardi kuna Boris Vujčić, guverner HNB-a Hrvatskoj u godini epidemije predviđen najveći gospodarski rast od neovisnosti: ''Ljudi su optimistični. Bolja je i situacija na tržištu rada''

Za obične građane te su reforme nevidljive. Naime, Vladina administracija ih je pripremila ili su one na pola puta. Sve te reforme građani neće osjetiti ove ili sljedeće godine, ali u sljedećim godinama s tim provedbenim refoermama, od kojih su mnoge trebale biti učinjene prije 10 ili 15 godina, država bi trebala biti jeftinija.

U konačnici građani bi izdvajali manje novaca u proračun za brojne od ovih reformi koje u ovom trenutku koordinira potpredsjednica Opačić. To je jedan dio priče.

Drugi dio priče da se Hrvatska pokrene i izađe iz tog minusa su investicije. Sasvim je jasno da velike, megainvestcije, kao što su bile autoceste gdje je država praktički uzimala kredite i gradila autoceste i tako bildala BDP, više ne dolaze u obzir. Jasno je to dao do znanja i guverner središnje banke. Jedino je privatni sektor taj koji može pomoći razvoju gospodarstva.

Privatni sektor pak ima problema, prezadužen je, teško dobivaju kredite, banke se teško odlučuju na kredite. Možda jedino svjetlo na kraju tog tunela je Europska investicijska banka koja je danas potpisala sporazum s Hrvatskom državom - 800 milijuna eura kredita u ovoj godini upravo za ono što je najpotrebnije - malo poduzetništvo, privatni sekotr koji jedini može i treba pokretati hrvatsko gospodarstvo.

Velik novac, velika briga ministara

Rukovanje od 800 milijuna eura za malo gospodarstvo. Velik novac i čini se velika briga ministara.

'Znaš koliko je to 800 milijuna eura. Ove godine treba to plasirati', rekao je ministar Gordan Maras svoj kolegi Branku Grčiću.

Europska investicijska banka kreditira izgradnju zagrebačke zračne luke. I još desetak privatnih projekata.

'Vjerovanje s početka mandata ove Vlade da će državnim investicijama ostvariti gospodarski oporavak pokazalo se iluzijom', poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Svjetlo u investicijom mraku jedva se probija.

'Ranije najvljivanji hrvatski investcijski avion se izgubio i prije politijetanja, investicije su u snažnom padu već pet godina', kaže Vujčić.

Država mora desetljećima stari model mijenjati. A on je bio jasan. Državne investicije, osobna potrošnja i zaduživanje. Sada se treba okrenuti privatnicima.

'To su potezi koji traju i traju', kaže ministar Slavko Linić. 'Pa ja vjerujem da ne tako brzo , treba vremena da se vratite na tržišta koja smo izgubili,odgovara na pitanje koliko još.

A oni trebaju pomoć, jamstva i kredite za izvoz. Bankari su u krizi igrali na sigurno.

'Prvo je značajno pomogao javni sektor', tvri Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.

Danas bankari imaju problem s nekretninskim biznisom. 'Sad smo s nekretninana poprilčno zatrpani', uz smijeh kaže Luković.

Ministar pak tvrdi novac nije problem.

'Komercijalne banke imaju dovoljno sredstava', kaže Linić.

Dok banke ne počnu kreditirati privatni sektor Vlada misli da mora pomoći državnim investicijama. 2014.-e kreditira 44 nova vlaka i modernizira prugu Dugo - Selo Križevci.

'Dakle direktan utjecaj samo ta dva projekta je jedan posto', objasnio je Marko Lončarević, pomoćnik ministra Siniše Hajdaša Dončića.

Ima i još jedan ne manje važan problem.

'U ovom sveopćem pesimizmu i nesigurnosti ima jedna dobra doza straha i kod ovih investitora koji bi možda i napravili korak naprijed, kaže Franjo Duvnjak, privatni poduzetnik.

'Mislim da se ta klima polako mijenja i da oporavak privatnih investicija slijedi sa ukupno oporavkom gospodarstva, prije svega oporavkom izvoza, a neke naznake toga vidimo', tvrdi Branko Grčić.

Hrvatska treba korak naprijed, no, još ga čekamo.

A kako stojima s investicijama?

Idemo vidjeti kako Hrvatska zapravo stoji s investicijama. Dakle, ulaganja su u sad već šestoj godini krize najviše pala pa time dodatno utjecala na negativne ekonomske brojke. U godinama krize ukupne su investicije pale za 38 posto.

Državne invsticije koje su posljednjih desetljeća pumpale gospodarski rast padale su sporije ili u prosjeku 20 posto. No zato su privatne investicije u godinama krize pale za 40 posto.

U kunama je prije krize privatni sektor investirao 70 milijardi kuna, a danas je taj broj gotovo prepolovljen.

Kako se privatni sektor može pokrenuti kada banke zapravo nevoljko kreditiraju gospodarstvo?

Začarani krug

To izgleda kao začarani krug. Mi smo zapravo u godinama prosperiteta, država i banke zajedno, pumpali, gradili, betonirali, ulagali u asfalt, dok su druge europske zemlje ulagale u proizvodnju i izvoz. I sada smo tu gdje jesmo.

Za cijelo to okretanje ekonomskog smjera, bit će potrebno ne jedna, dvije, možda pet, čak i 10 godina. U ovom trenutku samo banke imaju nekih dvadesetk milijardi kredita, rizničnih kredita u nekretninskom biznisu.

Dovoljno govori podatak zapravo u što se ulagalo u godinama prosperiteta ili procvata. Sada je sve to došlo na naplatu. Banke se također ne žele još uvijek uključivati gospodarski oporavak tako da će Vlada vjerojatno morati preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj i nekih drugih fondova pokušat pomoć ovom gospodarstvu, posebno onom koje je i izvozno orijentirano da se počne gospodarstvo buditi i pokretati i na taj način izaći iz krize.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook