Zagrebačka policija, Plinara te dimnjačarska zadruga upozoravaju više od 80.000 potrošača da kod korištenja atmosferskih bojlera postoji rizik od trovanja ugljikovim monoksidom. Kako prepoznati imate li u stanu atmosferski bojler te što je u tom slučaju najbolje napraviti, objasnio je za DNEVNIK.hr upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge Nenad Zrinski.

Galerija


"Kod potrošača koji koriste atmosferske bojlere postoji rizik trovanja ugljikovim monoksidom", poruka je Policijske uprave zagrebačke, Gradske plinare Zagreb i Dimnjačarske obrtničke zadruge s konferencije za javnost održane u utorak. Riječ je o plinu bez boje, okusa i mirisa, zbog čega se naziva tihim ubojicom. U posljednje četiri godine bilo je osam smrtnih slučajeva i 71 trovanje ugljikovim monoksidom.

Vezani članci Građani koji su komentirali rušenje dimnjaka ciglane na Črnomercu Nestali u deset sekundi: Kako je 35 kilograma eksploziva srušilo opasne megadimnjake - "Kirurški precizno, kao na filmu!" Bojler, ilustracija (Foto: Guliver/Thinkstock) Maloljetna osoba otrovala se plinom iz bojlera i završila u KBC-u Zagreb, donosimo nužne mjere opreza

Kakvi su to atmosferski bojleri? Jedan zagrebački serviser bojlera objasnio nam je da postoje tri vrste bojlera. Jedan je od njih atmosferski s otvorenim plamenikom koji za izgaranje koristi zrak iz prostorije.

Druga su vrsta bojlera takozvani fasadni turbobojleri koij imaju ventilatore za izbacivanje zraka, a za izgaranje mogu koristiti zrak iz prostorije ili izvana.

''Oni su bili neusporedivo sigurniji, ali ih se više ne može kupiti u Europskoj uniji'', kaže serviser. Posljednji su kondenzacijski bojleri, koji također imaju ventilator, ali za njih je potreban nešto drukčiji dimnjak.

Kako prepoznati atmosferski bojler?

Atmosferski bojler može se prepoznati na dva načina, objasnio je za DNEVNIK.hr upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge Nenad Zrinski. ''Na 80 % tih starih atmosferskih bojlera postoji mali otvor kroz koji vidite da ima mali plamen. Je li riječ o atmosferskom bojleru, možete vidjeti i na dimnjači, to su aluminijske srebrne cijevi. Ako je cijev presjeka 11 ili 13 centimetara, onda je to atmosferski bojler. Drugi je način da, kad pustite toplu vodu u kadi i sagnete se ispod bojlera, vidite plamen da gori'', pojašnjava je Zrinski.

Upravitelj zadruge kaže da su danas ti bojleri opasniji jer su prostori u kojima se nalaze hermetički zatvoreni. ''Da bi izgorio kubik plina u plameniku, mora se pomiješati s 10 kubika zraka. Ako je prostorija ili cijeli taj stan u kojem je bojler hermetički zatvoren, taj proces nije moguć'', kaže Zrinski.

Tempirana bomba u zatvorenom prostoru

Prostor se hermetički zatvara, govori Zrinski, postavljanjem PVC stolarije, čime se mijenjaju uvjeti koji su do tada bili pogodniji za atmosferski bojler jer je protok zraka bio veći. ''I tako nastaje potencijalna tempirana bomba za trovanje monoksidom'', kaže Zrinski.

No to nije jedini problem, ističe upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge. Problem s radom tog bojlera stvara i prisilna ventilacija. To se odnosi na, primjerice, kuhinjske nape i ventilatore u kupaonicama. ''Prisilna ventilacija stvara podtlak i jedini kontakt sa slobodnom atmosferom je dimnjak. U tom trenutku zrak struji kroz dimnjak natrag u prostor da se izjednači tlak u tom stanu. A ako u istom trenutku radi i bojler, sva dimna masa ostaje u prostoriji i može se širiti po ostatku stana'', pojasnio je Zrinski.

Što ako imate atmosferski bojler?

Još jedan od problema za atmosferske bojlere jesu klimatske, odnosno temperaturne promjene. U stanovima rade klime, koje znatno snižavaju temperaturu prostorije, dok se na vrhu dimnjaka, govori Zrinski, temperature penju preko 50 Celzijevih stupnjeva.

''Dimna masa ide prema nižem agregatnom stanju, pa lakše ostaje u hladnom stanu. Poremetio se cijeli sustav i klime i kvalitete stanovanja koje rapidno napredovalo'', govori Nenad Zrinski. Ističe i problem energetske obnove zgrade pri čemu se ne razmišlja o grijanju i toploj sanitarnoj voda u stanu, a stari bojleri ostaju u stanu.

Ako u stanu imate atmosferski bojler, Zrinski savjetuje da se pokrene postupak sanacije dimnjaka i zamjene trošila. ''Idealna je varijanta na starijim zgradama u kojima svaki stan ima svoj dimnjak. Najviše problema javlja se na zajedničkim dimnjacima, kad po vertikali imate više korisnika priključenih na dimnjak. Tu trebaju svi promijeniti bojlere i sanirati dimnjak'', smatra Zrinski.

Bojleri su na tržištu, ali...

Proizvođač preporučuje da se ova vrsta bojlera servisira jednom godišnje, no dimnjačarske su kontrole, kaže Zrinski, propisane dva do tri puta godišnje.

Postavlja se pitanje koja je vrsta bojlera onda najsigurnija za korištenje. Nenad Zrinski i zagrebački serviser složni su da je to kondenzacijski bojler.

Zrinski ističe i da, iako su atmosferski bojleri još na tržištu, nije točno da se postojeći mogu zamjenjivati za drugi te vrste. ''Oni jesu na tržištu, ali za 99 % takvih postojećih trošila mi, kao dimnjačarska služba, ne dozvoljavamo ponovno priključenje. Više nisu isti uređaji, dimnjaci ne zadovoljavaju uvjete koji su propisani prema normama za priključenje takvih trošila, a i najbitnija je karakteristika temperatura tih dimnih plinova. Vaš stari bojler ima temperaturu od 140 do 170 stupnjeva, a novi atmosferski imaju do 90 stupnjeva'', objasnio je Nenad Zrinski.

Već je počela distribucija dopisa upozorenja i informativnog letka za 80.000 potrošača koji imaju atmosferske bojlere, a tijekom iduće godine dimnjačari i monteri Gradske plinare Zagreb stavit će naljepnice upozorenja na sve bojlere.