Hrvatskoj će uskoro faliti 70.000 radnika, kako zadržati one koji odlaze? "Ljudi koji kažu da su plaće male, mi ne znamo odakle im to"

Svi koje pogađa nedostatak radne snage krenuli su u istraživačke vode vidjeti zašto se iseljavanje stvarno događa. Inicijalni su razlog, nema sumnje, plaće znatno niže nego u zemljama useljavanja.

"Radnik se ne žali državi, radnik se žali poslodavcu, mijenja poslodavce. E, ali sad smo došli do toga da je to sad postalo toliko kritično da su počeli mijenjati državu i ja mislim da bi se neki ljudi trebali zamisliti oko toga", ističe Davor Gečić, predsjednik Uprave L&P Tehnologije iz Preloga.

Pročitajte i ovo Nedostatak radne snage Poslodavci na mukama, ali isplati se: Cilj je ključan, a oni su sve domišljatiji Fleksibilniji zakonski okvir? Što donose izmjene Zakona o radu? Hoće li pravo na naknadu HZZ-a imati i oni koji su dobili sporazumni otkaz

Davor Gečić (Printscreen Informer)

Osim struke i poslodavaca, koji zasad viču u prazno, nitko se oko toga zamislio nije. A da je dogorjelo do noktiju potvrđuje i činjenica da viška radnika nema ni u poslovno najpropulzivnijoj županiji, Međimurskoj.

"Oni sad možda dolaze iz malo veće udaljenosti, na neki način smo iscrpili radijus od koji kilometar oko tvornice, prošla su vremena kada smo to mogli gledati na takav način, moramo gledati malo šire. Ono na što se mi fokusiramo je cijela sjeverozapadna regija. Fokusiramo se na tri županije, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju, nama je to nekakav bazen", pojašnjava Gečić.

A riječ je o tvrtki koja 90 posto proizvodnje izvozi i nudi više nego pristojne uvjete rada. No da ti uvjeti više nisu temeljni razlog masovnoga bijega iz zemlje potvrđuju i poslodavci.

Nedostaje bar 20.000 radnika

"Ljudi koji znaju da su male plaće, mi ne znamo odakle to znaju, jer se ljudi čak ni ne jave na natječaj, oni ne dođu na razgovor, pa odbiju jer je plaća mala. Danas postoji trend i u turizmu i u građevini da se dižu plaće, da se pokuša odgovoriti na ove izazove, ali tu su limiti mali. S druge strane, ne treba zaboraviti mala i mikro poduzeća koja nemaju nikakvog prostora podizanja i kojima svaki radnik, svako povećanje može značiti propast ili uspjeh", ocijenio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

"Imamo preskup rad, ukupna cijena rada za poslodavca, takozvani bruto 2, je velik, to nije malo. Pogledajte zemlje u okolici, u regiji, mi nismo jeftini, a na kraju dana ono što radniku ostane je nešto drugo", ističe Gečić.

Davor Majetić (Printscreen Informer)

No smanjiti preveliko opterećenje rada ne znači dati olakšicu na doprinose poslodavcu koji radnika drži na minimalcu. Na taj su način svi koji isplaćuju veće plaće – kažnjeni! To je primjer parcijalnih mjera kakve nam ne trebaju. No poslodavci i od Zavoda za zapošljavanje očekuju aktivniju ulogu.

"Ima puno zanimanja gdje bi mogli barem povremeno raditi, biti u svijetu rada gdje bi onda bio manji trošak za državu, gdje je plaćen porez, a nama poslodavcima bi omogućilo da kad imamo povremene projektne poslove gdje nam treba radna snaga koja se može uzeti s tržišta rada", kaže Majetić.

Da se ovoga trenutka zaposli svih gotovo 190 tisuća nezaposlenih, ne bismo dostigli brojku zaposlenih prije krize. Ovoga trenutka nedostaje oko 20 tisuća radnika. Kada krenu i turistička i građevinska sezona nedostajat će oko 40-ak tisuća, neke procjene kažu i do 70 tisuća ljudi. Jasno je da povećanje kvote za uvoz radne snage ne pokriva ni noge, kamoli cijelo tijelo.

Prvo smanjiti opterećenje rada

"Mi moramo planirati godinu dana unaprijed što će nam trebati. Ono što mi predlažemo da se svaki mjesec napravi analiza natječaja i potreba na tržištu rada i da se ovisno o tome odobravaju kvote, ne u godinu dana", ističe direktor HUP-a.

Uz napore da se nezaposleni vrate u svijet rada dodatnim obrazovanjem, prekvalifikacijom i mobilnošću trebat će posegnuti još dublje.

"Vidjeti što je s onima koji su u mirovini, a dovoljno su mladi i sposobni da mogu sudjelovati u svijetu rada. I naravno ono dugoročno, za to će nam trebati vremena, to je pitanje sustava obrazovanja, obrazovne reforme, da mi uistinu proizvodimo ljude s vještinama koje će trebati danas, ali i u sljedećih 10 godina", ocijenio je Majetić.

Da rezimiramo. Za početak, treba smanjiti opterećenje rada. Prekvalificirati i dodatno obrazovati nezaposlene na burzi. Vratiti dio mlađih umirovljenika na tržište rada. Vratiti dignitet strukovnim školama. Presložiti sustav obrazovanja. I vratiti život i teme u 21. stoljeće. Ovo potonje čini se najteže.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.