Ako i vi strastveno grizete nokte, vjerojatno nekoliko puta na dan čujete ovakve stvari. Je li vam ikada palo na pamet što sve u organizam uđe - zajedno s prstima? Mi smo stoga napravili dva eksperimenta. Obišli smo grad i napravili bris ruku kako bismo doznali što sve stavljamo u usta grickajući nokte. I proveli 14 sati prateći svaki pokret jednog 24-godišnjeg studenta brojeći mu svaki pokušaj kada je trgao kožicu nokta ili pak krenuo zagristi nokat.
Pročitajte i ovo
>> Doznajte gdje vas u kupnji vrebaju opasne bakterije!
Ako niste znali ova brojka će vas šokirati. Gotovo polovica populacije grize nokte! Točnije 44 posto adolescenata i 30 posto odraslih možete uhvatiti s prstima u ustima. Antonio pripada onoj skupini koja je nokte počela gristi u ranom djetinjstvu. 7 ujutro je i njegov dan je upravo počeo. Nije prošlo ni 15 minuta od ulaska u automobil kada smo uhvatili prvi pokušaj. Na semaforima na putu do posla trgao je kožicu oko noktiju. I ako mislite da trganje kožice nema veze s grizenjem noktiju itekako se varate. Nekima je to samo uvertira. A svima koji to čine potencijalna opasnost.
'Koža sama po sebi pruža zaštitu za organizam da ne mogu uzročnici i bakterije i virusi i gljivice prodrijeti', rekla nam je dr. Lesnikar iz Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
I dok je Antonio tek počeo obavljati dnevne zadatke, mi smo posjetili najprometnija mjesta kako bismo saznali što to sve nosimo na rukama prije nego što ih operemo. Zadatak je bio dodirnuti sve površine koje i inače dodirujemo. Povrće na tržnici, bankomat, rukohvate u javnom prijevozu, novine u kafiću i naravno novac. Tek nekoliko poteza vatom dovoljno je za otkrivanje nevidljivog. Ništa oko nas, čak ni hrana nije sterilna. bakterija ima baš svugdje.
Pitanje je samo hoćemo li pokupiti one patogene odnosno uzročnike bolesti ili one dobre. Ovo je moj ulov na putu do testiranja: stafilokoki, bacili, plijesni i saprofiti. 'Kada biste to pojeli ništa vam se značajno ne bi dogodilo osim ako ste u stanju da vam je imunološki sistem na donjoj razini', rekla nam je dr.sc. Ivančica Kovaček iz mikrobiološkog laboratorija Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
U 40 godina karijere rada u mikološkom laboratoriju gospođa Nevenka nagledala se onih koji grizu nokte. 'Moraju shvatiti ozbiljno da ovo nije bez veze nego je zbilja opasnost od gljivičnih oboljenja velika kada je vlaga na noktima i slina pomiješana sam svim tim', kaže Nevenka Cvrljak zdravstveno-laboratorijska tehničarka mikološkog laboratorija. I gljivične infekcije se teško riješiti, liječenje ponekad traje i nekoliko mjeseci. Ali ne stradaju samo nokti, gljivice mogu putem usta otputovati i dalje.
'Stalno vlaženje infekta sa noktiju pogotovo sa šaka koje su stalno u ustima može izazvati posljedične promjene oko ustiju i time ne neki način čovjek sebi ošteti usta i lice, a da zapravo ne zna zbog čega', rekao nam je dermatovenerolog prof.dr.sc. Mihael Skerlev. Antonio je marljivo radio i dok su mu ruke bile pune, bilo telefona ili slaganja papira nije ni pomislio na nokte, no čim je stao krenulo je gristi nokte. Svi koji grizu nokte znaju da ih uništavaju, nije ni lijep prizor, a i dalje to radimo. Zašto?
'Na taj način se opuštamo u stresnim situacijama, neki ljudi koji steknu takvu naviku znači nekakva tjeskoba koja se nakupi na taj način ju izbacujemo iz sebe', rekla je psihologija Marija Krmek. Istraživanja su pokazala da su muškarci skloniji grizenju noktiju, od žena. Za takve rezultate može biti zaslužna i činjenica da se od žena očekuje da budu njegovanije. Međutim čak i 30 posto djece u dobi od 4 do 10 godina ima tu naviku. Istraživanja su pokazala da su djeca čiji su roditelji grizli nokte ili to još uvijek čine tri puta češće i sama grizu nokte. Još se ne zna imali li genetika prste u tome ili djeca i u ovom slučaju jednostavno uče po modelu.
Osim stresa kao uzroka, druga teorija zašto grizemo nokte pak kaže da nokte grickamo kada nam je dosadno ili ako se ne bavimo nekom motoričkom aktivnošću. Do kraja dana Antonio je 35 puta zagrizao nokte i isto si toliko puta radio rane na rukama. A što bi tek bilo da nije bilo kamera. Sljedeći put kada se uhvatite s prstom u ustima sjetite se bakterija i gljivica, nađite neku aktivnost kako biste se zaokupirali i ujedno opustili ili natjerajte nekoga da vas snimi. Vidjeti samog sebe u tom činu sigurno će vas barem malo zaustaviti.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
